U Kaštelima je četvrti put organiziran ‘Dan crljenka kaštelanskog’, sorte vinove loze od koje se dobije iznimno vinom i koja je postala kaštelanski brend. Prije 22 godina krenula je priča o zajedničkom genetskom kodu crljenka i američkog zinfandela. Utvrdilo se da od te stare hrvatske sorte direktno potječe svjetski popularni zinfandel, pa su se kaštelanski vinari okupili i krenuli u zajedničku priču jačanja crljenka. U prostorima Kaštila Rušinac u Kaštel Lukšiću tim povodom održan je okrugli stol na temu ‘Kako jačati priču o crljenku kaštelanskom’ na kojoj se pričalo kako koristiti priču za gospodarski razvoj i jačanje prepoznatljivosti prostora Kaštela i SDŽ. 

– Na današnji dan 2001. godine dobili smo potvrdu kako je crljenak kaštelanski direktni predak svjetski poznatog i priznatog zinfandela, a Kaštela i Dalmacija njegova pradomovina. Prije toga je nekolicina ljudi u Hrvatskoj i Americi uložila dosta truda kako bi istražili i utvrdili lokaciju pradomovine zinfandela. Prije tri godine po prvi put smo taj datum obilježili kao Dan crljenka kaštelanskog, a godinu nakon Grad Kaštela odredio je da će godina biti posvećena njemu – ispričao je Srećko Radnić, organizator događaja ispred Javne ustanove Rera i klastera Zora, koji kaže kako su za cijelu priču najzaslužniji sami vinari.

– Priredili smo Tjedan crljenka u okviru Kreativnog proljeća, izradili smo bajkovitu priču o junaku, o povijesnom putovanju crljenka kaštelanskog od Kaštela, Kalifornije i nazad, opisali smo virtualni muzej crljenka, izradili smo prometni elaborat turističke signalizacije za kaštelanske pute crljenka, ustanovili i dodijelili oznaku izvrsnosti pravi kaštelanski crljenak te smo napravili i karticu vjernosti zinfriendly. U konačnici i priredili trodnevni Zinfest, prvo takvo događanje u Europi po ugledu na takva događanja u Americi. Ove godine organiziramo treći Zinfest od 16. do 18.studenog, a pripremili smo jednu knjižicu ‘Kušaj i slušaj Kaštela’ u kojoj ćemo predstaviti vinare i kaštelanska tradicionalna jela. 

Posebno veliki posao radili su kaštelanski vinari, njih 12, koji danas imaju vrhunska vina. Oni su zaslužni što danas možemo pričati o ovoj čaroliji i zbog njih možemo kazati da se uloženi trud isplatio. Pred nama je još puno izazova koje ćemo svakako trebati zajednički svladati, a danas smo sjeli svi tu kako bi svatko iz svog kuta gledanja pokušao kazati svoja promišljanja. Ova čarolija nam je inspiracija i poticaj što bi mogli, htjeli, morali i što ćemo uraditi u vremenu koje je pred nama – zaključio je Radnić.

Svi okupljeni su mišljenja da kroz priču o crljenku treba, kroz svoj autentični i identitetski impuls, osvijestiti lokalnu zajednicu o vrijednosti tog resursa jer je jedinstvena i originalna. Pročelnica za društvene djelatnosti Grada Kaštela Antonia Kljaić smatra kako se do sada intenzivno radilo na brendiranju te kako će i dalje nastaviti.

– Zahvaljujući vinarima, udrugama i turističkim zajednicama napravili smo puno. Naš cilj je Kaštela promovirati kao mjesto bogate povijesne i kulturne baštine, ali i kao destinaciju ljubitelja dobre gastronomije. Izuzetna nam je čast što imamo ovakvu manifestaciju u čast crnoga vina koje svojom poviješću i kvalitetom to zaslužuje – kratko je poručila Kljaić, a s njom se složio i kolega iz TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella.

– U suradnji s lokalnom turističkom zajednicom iz Kaštela smo napravili izvrsne marketinške akcije u SAD-u. Željeli smo ih upoznati da je zinfandel porijeklom naš crljenak kaštelanski, a tu priču nastavljamo i dalje. Ima puno prostora za napraviti još više, iako se do sada napravilo puno. Imamo znanstvene dokaze da je naš i to je izvrstan razlog da turisti dolaze i posjećuju Kaštela i okolicu – zaključio je Stella.

Poljoprivreda je duga tradicija u Kaštelima, a otkrićem crljenka Kaštela su stavljena na svjetsku vinsku kartu. 

– Kulturna i prirodna baština, kaštelanski brendovi kao što su Miljenko i Dobrila, kaštelanski dvorci, crljenak, naši su potencijali. To su sve komparativne prednosti grada Kaštela u odnosu na druge destinacije. Zadnjih godina ova gastro priča poprima globalne dimenzije, a tu su se Kaštela odlično uklopila. I dalje radimo na toj priči o crljenku koji je pokrenuo Kaštela u smjeru izvrsne gastro destinacije. Kaštelanski crljenak je atrakcija, a potrudit ćemo se da tako bude i ubuduće jer su ovo brendovi koji posjetitelje u Kaštela mogu dovoditi tijekom cijele godine – kazala je Nada Maršić, direktorica turističke zajednice Kaštela.

Kako Splitsko-dalmatinska županija uvijek podržava ovakve projekte, u ime župana sve prisutne je pozdravila i pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Matea Dorčić te izrazila svoje zadovoljstvo napretkom i promocijom kaštelanskog turizma, a dakako, i crljenka.

– Svake godine u sklopu programa financiranja manifestacija od interesa na području županije je Zinfest, ali i brojne druge koje se organiziraju u Kaštelima. Drago nam je da priča ide dalje i širi svoje dionike po pitanju crljenka. Kaštela su se fokusirala na ono što žele brendirati, izolirali su ono što je najbolje i na tome sustavno rade. Županija uvijek financijski podržava dobre projekte, a to ćemo nastaviti i dalje. Kada je tu dobra priča, onda se s posebnim angažmanom uključimo i financiramo projekt – kazala je Dorčić.

Kako je sve počelo?

Zinfandel, jedna od najpopularnijih vinskih sorti u Americi, svojim je misterioznim podrijetlom skoro dva stoljeća intrigirala brojne vinoljupce i znanstvenike. Popularni američki vinar hrvatskog podrijetla Miljenko Mike Grgić bio je uvjeren da ova loza potječe iz njegova rodnog kraja, pa je krajem devedesetih krenulo prikupljanje uzoraka iz starih dalmatinskih vinograda. Nije dugo trebalo da se misterij porijekla zinfandela riješi. Uzorci uzeti iz tada četrdesetogodišnjeg vinograda Kaštelanina Ivice Radunića su pokazali genetsku identičnost zinfandela i stare sorte koju su njegovi preci nazivali crljenak. Ovo otkriće je grad Kaštela i Hrvatsku smjestilo na vinsku mapu svijeta. Ante Vuletin, čovjek koji je zaslužan za pronalazak, kasnije i brendiranje crljenka, plasiranje na hrvatsku i svjetsku scenu, diplomirani je inženjer agronomije koji je svoj radni vijek proveo u Kaštelima vezan za poljoprivredu, vinogradarstvo i vinarstvo. Mišljenja je da je uspjeh danas tu zahvaljujući vinarima, stručnjacima, a sam Vuletin, iako je u penziji, i dalje radi na projektima koji će Kaštela držati na listi svjetskih vinskih destinacija. 

Upravo je spomenutim vinom i zdravicom započela četvrta svečanost Dana crljenka kaštelanskog, a djelić atmosfere donosimo u fotogaleriji.