Željana Zovko, hrvatska eurozastupnica (HDZ/EPP), uoči sutrašnjeg iščekivanog govora o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, posljednjeg prije nadolazećih europskih izbora, osvrnula se na mandat predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Kazala je pritom kako nijedan sastav Komisije otkako je osnovana Europska unija nije djelovao pod težim okolnostima. 

‘Nitko nije mogao predvidjeti 2019., kada je von der Leyen preuzimala dužnost, da će se Europa suočiti s velikom pandemijom pa i klimatskim promjenama koje su donijele potrese u Hrvatskoj kao i velike poplave, a koje su prouzročile ogromne štete. Sve loše što se moglo dogoditi – dogodilo se ovoj Europskoj komisiji. 

Ipak, von der Leyen sve je uspješno odradila – smireno i praktičnim pristupom na kojem joj želim čestitati. U njenom se radu nikada nije osjetilo da je iz redova pučana. Djelovala je apsolutno balansirano i inkluzivno prema svim grupacijama, nije se nikad ideološki postavljala. Čestitam i na odlasku Fransa Timmermansa koji se apsolutno nije snalazio u trenucima koji su iziskivali prilagodbu zahtjevima’, komentirala je eurozastupnica te napomenula kako će i za novi mandat imati podršku cijele grupacije EPP-a. 

Istaknula je i kako je Hrvatska ostvarila sve željeno – poput ulaska u Schengen i eurozonu te maksimalnih sredstava iz Next Generationa – pri čemu je zasluge pripisala i premijeru Andreju Plenkoviću. 

‘U trenucima velikih migrantskih valova, kada je nastupila polarizacija, a nakon toga i Brexit, prijetila je mogućnost raspada EU-a. Mi smo pak ušli u period kriza koje su zapravo ujedinile EU. Sada dolazimo do trenutka kada se ta borba mora nastaviti’, dodala je.

Zastupnica Zovko dotaknula se potom Europskog zelenog plana, jednog od prioriteta Europske komisije, za koji očekuje kako će dominirati predizbornom kampanjom. Upitana je kako pomiriti razlike među grupacijama. 

‘Von der Leyen je iskazivala poštovanje prema poljoprivrednicima i ribarima koji su pogođeni predviđenim mjerama. Shvatila je poruku koja dolazi iz pojedinih zemalja članica, a na koju smo ukazivali i iz EPP-a, a i ja – i to ponajprije vezano uz kočare koji su po planu koji je povjerenik za ribarstvo predlagao mogli u narednom periodu izgubiti pravo na ribolov. Borbom kroz Europski parlament postigli smo da Europska komisija shvati da se mora prilagođavati okolnostima u kojima se nalazimo, prije svega radi sigurnosti hrane. 

Navedeno se uklapa i u filozofiju koju je von der Leyen predstavljala u novom europskom Bauhausu. Ako želimo ekološku gradnju i ekološki način života, ne možemo uvoziti hranu iz trećih zemalja, gdje ne kontroliramo način proizvodnje. Trebamo sačuvati naše poljoprivrednike i ribare. U tom se aspektu dijalog uspostavio’, navela je. 

Na dnevnom je redu sjednice Europskog parlamenta i izvješće o Turskoj za 2022. Pregovori za pristupanje s njom su godinama ‘zamrznuti’, no postoji li tendencija da se to promijeni, odnosno vidi li je ipak EU kao potencijalnu članicu?

‘Turska prije svega mora shvatiti da je dijalog prekinut kada su se prestala poštivati ljudska prava – prava novinara, prava civilnog društva, demokratska prava oporbe – na koja ukazujemo i koja su glavni uvjeti za pristupanje svakoj zemlji kandidatu. Premda u Turskoj nekada izrazito agresivnom retorikom aludiraju na druge razloge, činjenica je da ne ispunjavaju kriterije. 

Zahvalni smo im, međutim, što su ugostili više od četiri milijuna izbjeglica. Iz tog razloga nismo obustavili IPA III fondove. U proces pokušavamo uvući i instrumente poput zajedničke carinske unije i bezviznog režima kako bi im se olakšalo poslovanje i suradnja s EU-om, ali, dakle, nipošto ne bez ispunjavanja uvjeta. U amandmanima sam, čak i u jednom dijelu izvješća, i razgovorima s njima još jednom naglasila da agresivna diplomacija prema Grčkoj i Cipru apsolutno ne može biti prihvaćena i da ćemo je uvijek osuditi. Udar na bilo koju članicu – udar je na cijeli EU’, konstatirala je. 

Sjedenje Turske na dvije stolice u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu percipira kao značajan problem. No, pojasnila je, mora se ‘podnositi’ jer je članica NATO-a. 

Sudjelovala je i u raspravi o Aktu o jačanju europske obrambene industrije koji smatra jednim od najvažnijih. Stava je kako je apsurdno da članice, primjerice, nabavljaju avione iz Izraela ili Južne Koreje, odnosno kako Europska unija nikakvih problema ne bi imala da ima usuglašenu proizvodnju te da zajednički ulaže u naoružanje. 

‘Izdvojit ćemo u zajednički europski fond za naoružanje. Ovo je jedan od načina kojim idemo ka koordinaciji proizvodnje kako se ne bi događale situacije kakva je u Njemačkoj koja nema ni funkcionalnu vojsku’, zaključila je Željana Zovko.