Kako zaštititi kulturnu baštinu od požara i ratova? Može li kulturno dobro preživjeti adaptaciju u ugostiteljski objekt? Kako održati živima majstorska, graditeljska i zanatska znanja?

Upravo na takva pitanja odgovore će ponuditi stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije na jubilarnom 10. Simpoziju etnologa konzervatora. Od 4. do 6. listopada održat će se u Šibeniku i Trogiru.

‘Ciljevi su simpozija razmjena iskustava revitalizacije povijesnih gradova i ruralnih naselja, obnova pojedinačnih spomenika te zaštita kulturnog identiteta i baštine. Dva dalmatinska bisera, Šibenik i Trogir, idealni su domaćini jer su, u europskim razmjerima, primjeri gradova koji konzistentno i smisleno ulažu u svoju baštinu, o čemu svjedoči i činjenica da se čak tri kulturna dobra upisana na listu svjetske baštine UNESCO-a nalaze u Trogiru i Šibeniku’, poručili su organizatori, dodavši kako očekuju da će na otvorenju biti ravnatelji svih službi zaštite kulturne baštine iz zemalja koje sudjeluju te gradonačelnici gradova domaćina.

Živimo u vremenu učestalih prirodnih i društvenih promjena, a njihove negativne posljedice izravna su prijetnja za kulturna dobra i cjelokupnu baštinu. Neke procese moguće je zaustaviti, a neke predvidjeti kao neminovne te se za njih adekvatno pripremiti.

‘Adaptacije kulturnog dobra, u okviru prilagodbe novoj namjeni koja, naizgled, nema alternativu, velik su izazov. Jedan je od ciljeva simpozija pronaći ravnotežu između neminovne promjene koju donosi napredak i očuvanja temeljnih kulturno-povijesnih vrijednosti baštine’, naglasili su organizatori.

Dodali su kako je najteži zadatak očuvanje tradicijskih znanja i umijeća.

‘Nužno je, u smislu očuvanja nepokretne i nematerijalne baštine, izgraditi bazu majstora, predložiti način provjere njihova znanja i sposobnosti rada te oformiti sustav kontinuiranog prenošenja znanja i primjene različitih praksi unutar struke. Prikladno je stoga što će se posljednji dan simpozija održati u Trogiru – gradu majstora – čije kamene uličice stoljećima čuvaju brojne tragove domaćih i svjetskih majstora koji pozivaju na otkrivanje’, naveli su. 

Prvi simpozij etnologa konzervatora, uz sudjelovanje stručnjaka iz Slovenije i Hrvatske, održan je 2000. s namjerom razmjene teorijskih i strukovnih pristupa te prezentacije konkretnih primjera obnove kulturne baštine. Jubilarno deseto izdanje kruna je prethodnih dvadeset godina bijenalnih međunarodnih susreta konzervatora etnologa.

‘Trogir nije slučajno odabran kao domaćin. Ovo je već drugi međunarodni simpozij stručnjaka u području očuvanja kulturne baštine koji je organizirao Konzervatorski odjel u Trogiru u posljednjih godinu dana. Dio je to naše strategije upravljanja povijesnim gradom Trogirom, upisanim na listu svjetske baštine UNESCO-a i neposredan doprinos Ministarstva kulture i medija u očuvanju gradskih funkcija povijesne jezgre, što je ujedno najveći izazov. Zahvaljujući dobroj suradnji s Gradom Trogirom i drugim institucijama koje djeluju na ovom području, polako se na europskoj mapi pozicioniramo kao centar izvrsnosti kada je u pitanju primjena suvremenih principa, metoda i tehnologija u restauraciji kulturne baštine’, poručila je Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela Trogir.

Naglasila je kako će na desetom SEK-u govoriti istaknuti stručnjaci: oz Sjeverne Makedonije dr. sc. Viktorija Momeva Altiparmakovska, iz Bosne i Hercegovine prof. dr. sc. Nermina Mujazinović, iz Srbije Božidar Krstanović, iz Slovenije izv. prof. dr. sc. Vito Hazler te iz Hrvatske izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić. 

Dodajmo kako će sva predavanja i rasprave u šibenskoj Kući umjetnosti Arsen te trogirskoj Gradskoj vijećnici biti otvorena za javnost. Sudjelovanje je besplatno za sve zainteresirane.

Program simpozija s osnovnim informacijama bit će dostupan na web stranicama Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Šibenika i Grada Trogira.