Kako bi se jačala svijest o potrebi za kvalitetnijim korištenjem spoznaja kako su Kaštela i Splitsko-dalmatinska županija pradomovina Zinfandela, a Crljenak kaštelanski njegov direktni predak, Klaster za održivi razvoj Zora priredio je ZIN ISLAND ROUTE. Vinska tura – za turističke djelatnike, novinare, vinare – naziva Morski puti o’ Crljenka, krenula je iz Kaštela, preko Stomorske na Šolti, Starog Grada na Hvaru, do Bola na Braču. Jedan od hvarskih domaćina bio je Vinko Tarbušković, ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem. 

Povezanost Kaštela i Starogradskog polja

Na Starogradskom polju u sklopu ture kaštelanskog Crljenka povezala se priča s hvarskim vinogradarstvom i vinarstvom te Plavcem malim. Tarbušković je ukazao na potrebu za ovakvim tipom spajanja kopna i otoka. 

‘Sve je ovo dio jedne široke priče Mediterana, odnosno mediteranske kulture – antičke, srednjovjekovne, franačke pa do današnjih dana. Uz niz segmenata koji povezuju Mediteran, poljoprivreda je zasigurno jedan od važnijih. Drugim riječima, sve nas vežu maslina i vinova loza. 

Kada govorimo o otoku Hvaru kao otoku vina, na prvom je mjestu crno grožđe, odnosno Plavac mali, a od bijelih vina, naravno, to su Bogdanuša i Prč. Tako da Kaštela i Starogradsko polje imaju zasigurno zajedničkih poveznica’, naglasio je domaćin.

‘Okretanje novog lista razvoja poljoprivrede – treba nam zadružni sustav’

U antičkom Pharosu Tarbušković je usporedio povijesnu priču s današnjom vezanošću ljudi uz zemlju, vinograde i maslinike. 

‘Situacija je bila krizna devedestih godina kada je došlo do sloma starog sustava, kada smo ušli u sustav demokracije. Propali su ondašnji sistemi starih zadruga; ljudi imaju poprilično traumatična iskustva s njima te repove koji se do dan-danas vuku. Međutim, potrebno je osnivati nove zadruge, agrohubove modernoga tipa. Na kraju krajeva, čitav Mediteran – Francuska, Italija, Španjolska – živi od zadruga, zašto ne bismo i mi?

Moramo prevladati taj nekadašnji sustav koji čovjeka prevario, koji ga je ostavio bez zarađenog novca te okrenuti novi list razvoja poljoprivrede, a, među ostalim, to je svakako zadružni sustav’, smatra ravnatelj Agencije za upravljanje starogradskim poljem.

‘Sve se više ulaže u kvalitetu spize i vina’

Hrvatska je danas u velikoj mjeri usmjerena na turizmu, a turisti i na kopnu i na moru u potrazi su za kvalitetnom gastronomskom ponudom. Tarbušković tvrdi da se uvelike radi upravo na kvaliteti.

‘Mislim da se sve više ulaže u kvalitetu što se tiče dobre spize i dobre kapljice. Možda je ova priča o kaštelanskom Crljenku najbolji primjer. 

Što se tiče Starogradskog polja, na njemu rade mladi vinari od 25 pa do 50 godina – počeli su proizvoditi kvalitetno vino. Brojne su manifestacije koje veličaju hvarsko vino koje je autentično, autohtono’, naglasio je.

‘Kad spojimo moderno i antičko, nama neće biti premca’

Napomenuo je kako su novim projektom, čija je okosnica grčka hrana, nadogradili hvarsku gastro ponudu. Riječ je o antičkoj kužini starih Grka kakva je bila prije dvije i pol tisuće godina, a koja je bila zaboravljena. 

‘Na nama je da znanstvenim metodama tu gastroenološku priču još više osnažimo, damo joj inpute, usmjerimo je prema tržištu te da to bude jedna jako dobra priča i ponuda čitave destinacije – otoka Hvara pa i šire’, podcrtao je. 

Spoj modernog i starog, antičkog, kako je rekao, najbolja je formula za budući razvoj i prosperitet čitavog otoka.

‘Ići naprijed velikim koracima, ali jednostavno bazirati se na tradiciji, na povijesti, na baštini. Kad spojimo jedno i drugo, nama neće biti premca’, zaključio je Vinko Tarbušković, ravnatelj Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem.