Kako bi se jačala svijest o uzmorskim prostorima kao najvažnijim  razvojnim resursima te o vrijednosti i značaju ukupne pomorske baštine na uzmorskim prostorima Kaštela, Šolte, Hvara, Brača i cijele Splitsko-dalmatinske županije, a posebno kako bi se jačala svijest o potrebi za kvalitetnijim korištenjem spoznaja kako su Kaštela i Splitsko-dalmatinska županija  pradomovina Zinfandela, a Crljenak kaštelanski njegov direktni predak, Klaster za održivi razvoj Zora priredio je Zin Island Route. Morskim putima o’ Crljenka (i rođaka – Plavca i Dobričića) proteklog su tjedna krenuli mediji, vinari, turistički djelatnici…

Trodnevno edukativno-promotivno razgledavanje brodovima započelo je u Marini Kaštela, a nastavilo se u Stomorskoj na Šolti, zatim u Starom Gradu na Hvaru te je okončano u Bolu na Braču. Na svakoj od lokacija, među brojnim drugim aktivnostima, priređeni su razgovori s domaćinima, a organizator Srećko Radnić tvrdi kako su urodili plodom. 

‘Načelnici, gradonačelnici, voditelji turističkih zajednica pozitivno su odgovorili na našu ideju’

‘Uspjeli smo u našem naumu, ljudi kod kojih smo došli – načelnici, voditelji turističkih zajednica, gradonačelnici – pozitivno su odgovorili na našu ideju, imali su razumijevanja za nju te izrazili želju da je s nama razvijaju i dalje. Čini nam se da će ubuduće tri dana biti malo, odnosno da ćemo morati raširiti cijelu priču’, istaknuo je Radnić.

Naglasio je kako je i osobno uživao te da je više nego zadovoljan postignutim u prvoj, inicijalnoj godini Morskih puta o’ Crljenka koje su u kratkom vremenu realizirali. Napomenuo je kako su im u tome u velikoj mjeri pomogli Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Turistička zajednica Grada Kaštela te Nava boats s dva prekrasna broda. 

‘Od jačanja prepoznatljivosti Crljenka svi mogu imati koristi’

Premda razvoj (cjelogodišnjeg) turizma na ovim područjima njima nije ‘core business’, ovakve mu ‘male akcije’ zasigurno daju značajan doprinos. 

‘Htjeli smo uz slavu Crljenka promovirati priču o njemu i podići je na razinu na kojoj će svi imati koristi od nje. Radimo na tome da svi zajedno osvijestimo potrebu za jačim pričanjem te priče i za jačanjem prepoznatljivosti kako nje same tako i naših prostora s kojih je potekla’, kazao je Srećko Radnić.

‘Vinari trebaju sudjelovati u promociji Crljenka’

U tom procesu, smatra, važno je uključivanje svih vinara, čak i ako trenutno uspješno plasiraju svoj proizvod na tržište, stoga su i oni bili uključeni u ovo putovanje. 

‘Stalno morate sudjelovati u propagiranju onoga što radite, biti prisutni ondje gdje se daju informacije o proizvodu. Makar se dogodilo da u sljedećem koraku nemate veću količinu proizvoda koji želite prodati, možete postići veću cijenu, brže prodati ili manje truda uložiti. I kad ste u najvećem naponu snage, morate se posvetiti marketingu kao što to rade veliki svjetski brendovi. Ako dio prihoda svake godine kompanije ne ulože u marketing, ništa nisu napravile. Tako je i kod vina i kod svakog drugog proizvoda’, obrazložio je. 

Od Morskih puta o’ Crljenka do Zinfesta

Niz je aktivnosti koje i inače priređuju po pitanju promocije Crljenka. Morski puti o’ Crljenka svojevrsna su uvertira u Zinfest, festival Crljenka i rođaka, planiran početkom studenog.

‘Riječ je o trodnevnom događanju u slavu Zinfandela koji smo lani ustanovili. Ideju smo preuzeli iz Amerike gdje se organiziraju brojni Zinfestovi, sa željom da i ovdje imamo program koji će u slavu Crljenka pričati priču o tome da su Kaštela pradomovina Zinfandela i da je Crljenak njegov direktni predak. To će biti mjesto gdje će ljudi iz cijelog svijeta moći probati kaštelanski Crljenak i Crljenke iz cijele Dalmacije’, rekao je Radnić.

Ujedno se tom ‘feštom o’ Crljenka’  jača postojeća turistička ponuda, a Kaštela se predstavljaju kao poznata i iznimno poželjena turistička destinacija ne samo na nacionalnom, već i internacionalnom nivou.

‘Lani je bila nulta godina, ove godine još ozbiljnije pristupamo Zinfestu, posebice u marketinškom segmentu. Poslali smo poziv na dobar broj adresa, o interesu dovoljno govori činjenica da će nam manjkati prostora, no kao dobri domaćini pobrinut ćemo se da ugostimo sve zainteresirane i omogućimo im da se predstave’, poručio je.

Uz Crljenak, neumorno rade i na predstavljanju tradicijskih jela. 

‘Ubuduće, paralelno sa Zinfestom koji je sam za sebe fešta, napravit ćemo feštu tradicijskih jela i vina, i to ne samo Zinfandela, a priključit će nam sve regije. Nemaju svi Crljenak, a svi žele sudjelovati, pa smo i tu mogućnost oslobodili – i Talijanima, i Slovencima, i Crnogorcima… Procjenjujemo da ćemo ove godine imati barem jedan, dva ona koji nisu domaći, a iduće godine to će biti značajnije’, najavio je. 

‘Želimo popularizirati sve vrste baštine, inicijacija je za to priča o Crljenku’

Srečko Radnić ukazao je na važnost popularizacije tradicijske baštine koja itekako uključuje enogastro baštinu, storytelling…

‘Nisu samo zgrade dio baštine. Iza njih su vino, hrana, priča o Miljenku i Dobrili… Sve te priče trebamo pričati, sve vrste baštine s ovih naših uzmorskih prostora želimo popularizirati, a inicijacija je za to sve skupa – priča o Crljenku. Želimo osvijestiti potrebu jačanja prepoznatljivosti putem Crljenka’, zaključio je.

Napomenimo kako je 2021., koju su kaštelanski vinari proglasili godinom Crljenka, ostvaren značajan broj aktivnosti kroz projekt Revival koji je provodila upravo JU RERA SD.

U nizu takvih aktivnosti koje su prethodile Morskim putima o’ Crljenka izdvojimo:  osmišljeno je više priča o destinaciji i Crljenku, osmišljen je  virtualni muzej Crljenka kaštelanskog , opisana je i ilustrirana ‘Priča o junaku – kaštelanskom Crljenku’, organizirana je tradicionalna proljetna tura brodom po Kaštelima, priređena su  kušanja nekih od tradicijskih jela i predstavljanja istih na događanjima ‘Kaštelanski ribarski žmuli i pjati’,  priređena su i  snimljena događanja tradicijskih ribolovnih običaja i izvršen je međugeneracijski prijenos tradicijskih ribolovnih vještina i znanja, odrađene su završne pripremne radnje analize i istraživanja tradicijskih kaštelanskih ribarskih jela i tradicijskih vina, priređeno je Svjetsko prvenstvo u pripremanju jela od sipe i boba ( čak puta), izrađen plan upravljanja obalnim pojasom i prilagodbom na klimatske promjene za prostor Grada Kaštela…