Vrijeme je berbe badema, a Hrvatska svojom proizvodnjom pokriva samo dvadeset posto potreba. Rijetki se bave uzgojem te kulture jer nema tu brze zarade – na urod se, od sadnje stabala, čeka šest ili sedam godina. No, ekipa HRT-a pronašla je i obišla velik nasad u Vukšiću gdje su upravo ubrali plodove te ih skladište.

Koliko je tona badema ispod nje, ni sama ne zna ova mlada agronomkinja. Popela se na brdo badema kako bi izmjerila vlagu u ljusci. Ovo je ovosezonski urod s velike plantaže u benkovačkom kraju. Ima tu još mnogo posla s pobranim bademima.

– Nakon ovog mog gackanja, oni idu na krckanje i tada ih više ne smijemo gaziti – govori Katarina Nekić- Pijaca, glavna agronomkinja u proizvodnji badema iz Vukšića.

Ovaj stroj, primjerice, služi za sušenje badema.

– Ovi bajami su osušeni, više nisu kvarni. Ne može doći plijesan. Trebaju ići na krckanje i to je to – govori Luka Stanić, član obitelji koja u Vukšiću proizvodi bademe. 

Plasirati ekološke bademe na tržište diljem svijeta nije problem. No mi zadovoljavamo samo svojih dvadeset posto potreba. Sve ostalo je uvoz. Tek rijetki su prepoznali unosnu računicu uzgoja badema. Zašto je tako?

– Iako je uvriježeno mišljenje da podnosi suše i minuse, sve on to podnosi, ali ne može donijeti plod, rod, ako nema vode. Tako da je puno vode potrebno –  naglašava Katarina Nekić-Pijaca.

Badem prodaje se i za 200 kuna po kilogramu. No ne donosi brzu zaradu jer treba čekati da stablo stasa, punu plodnost i do šest, sedam godina.