Kod svake kulturne manifestacije dostizanje ‘titule’ tradicionalnog dokaz je i uspjeha i saživljenosti s mjestom događanja, lokalnom i širom zajednicom. Mediteranski festival knjige, koji se u Velikoj dvorani SC Gripe u Splitu održava od 27. rujna do 1. listopada, svojim šestim izdanjem ulazi u tu kategoriju.

Proteklih godina ovaj se festival – ime koje upućuje da je riječ o mnogo širem projektu od ‘običnog’ književnog i knjižarskog sajma – etablirao kao jedno od najpopularnijih kulturnih događanja ne samo u Splitu i Dalmaciji.

– Došli smo do stupnja kad uključenost ove manifestacije u bîlo grada više ne treba poticati. Ovo je primjer kako jedna manifestacija može biti izvrsna kulturna i edukativna vrijednost koja diže kvalitetu života – kaže Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore kao organizatora festivala.

Ta širina Mediteranskog festivala knjige izvan okvira trgovačke dimenzije posebno se tiče obrazovanja mladih, pa i najmlađih, i buđenja njihovog zanimanja za pisanu riječ. Uz brojna izdanja namijenjena djeci i mladima, poseban je naglasak na njihovom upoznavanju s literarnom i općenito kulturnom i umjetničkom praksom. Radionice koje će održavati važna imena poput Renata Baretića, Jelene Pervan, Hrvoja Marka Peruzovića, Tamare Bilankov, Ivana Marušića pružit će im uvid u kreativne puteve pisaca, slikara, ilustratora…

Na isti način na sadašnje i buduće čitatelje djeluju i promocije novih izdanja kakvih će na ovogodišnjem MFK biti možda i više nego ikad, s nizom iznimno zanimljivih autora i njihovih djela, i iz Hrvatske i cijele regije kojoj kulturno gravitiramo.

Jasno, ona pomalo podcjenjivački nazvana ‘trgovačka dimenzija’ MFK-a daleko je važnija od puke razmjene, svaka prodana knjiga put je u održavanje ‘žara’ za pisanom riječi, kulturna promocija i obrazovanje.

MFK, zajedno s ‘bratskim’ Panonskim festivalom knjige u Osijeku, ima i važnu misiju susreta s kulturnim politikama. Glavni događaj u toj dimenziji Festivala svakako će biti razgovor o iznimno aktualnoj temi – prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku – s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek. Saznat ćemo tako odgovore na pitanja struke svih vrsta povezanih uz jezik i njegovu upotrebu, jer Festival, kao praznik pisane riječi, pa time i jezika, jednostavno mora sudjelovati u takvoj razmjeni ideja, i – još bolje – izgradnji stava.

MFK je i kulturni hub, mjesto susreta koji privlači svaku struku koja u knjizi ima svoj razlog postojanja: etablirane i nove pisce, knjižničare, nakladnike prevoditelje, ilustratore, dizajnere… Naravno, i čitatelje kojima je otvorena mogućnost interakcije i s autorima i s njihovim djelima, a sve u ugodnom okruženju, pa i uz kavu ili koje god vam osvježenje padne na pamet.

Sudjelovanje nakladnika iz susjednih zemalja i – možda još i više – visoka posjećenost iz tih zemalja, pak, čine MFK važnim i potrebnim i na mnogo širem području. Život na istom prostoru, pa i bliskost kultura pozivaju nas na prožimanje ideja kao nadogradnju ekonomskoj suradnji.

A kakvo nas sve književno i drugo blago čeka na šestom Mediteranskom festivalu knjige? Naravno, pored prodaje izdanja pedesetak nakladnika po prigodnim cijenama, s popustima i do sedamdesetak posto, uz besplatni ulaz u Veliku dvoranu na Gripama.

Festival će u srijedu, 27. rujna, u 14 sati, uz organizatore, otvoriti ministrica kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Obilježit će se tom prilikom i splitska Godina Miljenka Smoje, pa će tako mladi glumci Monika Vuco Carev i Stipe Jelaska izvesti jedan dramski prizor iz Roka i Cicibele, jednog od najpoznatijih djela splitske novinarske i književne legende.

Nakon Aktualne ure, svojevrsnog festivalskog izdanja saborskog aktualca o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku kojeg će voditi Kruno Lokotar, kreću brojne promocije. Iznimno je bogat program kojeg su složili članovi uredničkog tima Kruno Lokotar, Patricija Horvat i Katja Grcić.

Led će probiti autori okupljeni oko udruge SpLitera i crnogorskog portala Fokalizator Jelena Nelević, Tijana Radulović, Boris Đurović i Andrija Radović, uz moderiranje Edija Matića i Vladimire Vojinović. Popodne se nastavlja uz uvijek zanimljivog Ivicu Jakšića Čokrića Pukota koji će zajedno s Katjom Grcić predstaviti svoje novo djelo Sto godina trudnoće. Slijedi finale dana, poslastica za ljubitelje literature o društvenim znanostima: predstavljanje kultne srpske Biblioteke XX vek koju već desetljećima vodi Ivan Čolović, a kojem će se na pozornici pridružiti Dubravka Stojanović i Kruno Lokotar.

Drugi dan počinje uz još jednog u Hrvatskoj ne prečesto viđenog, a vrlo uglednog gosta, beogradskog književnika i sjajnog kolumnista Svetislava Basaru, čiji će novi roman Rekapitulacija (završni dio trilogije, u Hrvatskoj objavljen prije nego u Srbiji) uz autora predstaviti Lokotar. Slijedi promocija putopisa Eldora poznatog splitskog jedriličara Sanija Delića, promotori su Ivo Šćepanović i Kruno Lokotar, a uz more ostajemo i novim zbirkama Senka Karuze Krađa i Katje Grcić Istina nedjeljom i drugim danima. Predstavit će ih Irena Delonga.

Trećeg dana sigurno će zanimljivo biti na predstavljanju romana Život i snoviđenja neustrašivog žohara Zaštomira, noviteta i prvog djela Borisa Dežulovića namijenjenog mlađim generacijama, kojem će se pridružiti Patricija Horvat. Prije toga, Marinko Koščec predstavit će knjigu Ivana Katičića Ovdje ničeg nema. Istoga dana saznat ćemo što u knjizi Šalaporte o otoku Prviću donosi Marko Gregur (uz promotoricu Patriciju Horvat). Dan završava ‘vrućom pričom’, jer nam u goste dolazi Aleksandar Stanković s kojim će o njegovoj intimnoj ispovijedi o borbi s depresijom, knjigom Depra, razgovarati Tanja Mravak.

U svojevrsnoj subotnjoj matineji Nebojša Lujanović ugostit će čitanog i nagrađivanog bosanskohercegovačkog pisca Almina Kaplana, i razgovarati s njim o romanima Šušanj i Razgovori s Markom. Do kraja dana nizat će se još zanimljivih promocija – Tamara Bilankov i njezina Iz kuće po kojoj pada kiša (promotorica Luca Kozina), Kamen, cvijet i amen Borisa Škifića (predstavlja Sara Kopeczky), Tea Tulić i Strvinari starog svijeta (Katja Grcić), Terca na tišinu Sanina Karamehmedovića (Krešo Blažević i Zlatko Gall) i vječni Dnevnik Pauline P. Sanje Polak (Sara Kopeczky i Grozdana Ribičić), koji je opet postao aktualan nakon premijere istoimenog filma.

Posljednji dan počinje iznimno važnim panelom Kako razgovarati s djecom o ratu, a govorit će ukrajinski gosti – kazališni i filmski redatelj, scenarist i TV voditelj Eugen Stepanenko, te njegova kći Solomija Stepanenko, suautorica knjige Abeceda rata.  Priključit će im se psihologinja Žana Pavlović, te ukrajinistica Darija Pavlešen. I u nastavku ostajemo u znaku Ukrajine, jer će djela Jurija Lisenka Ide svašta! i Strašna šuma predstaviti Darija Pavlešen i Josip Ivanović. U programu Trojica u nedjeljom u dva Antun Pavešković razgovarat će s Matkom Sršenom o njegovoj knjizi Rokaška Kraljevina, i s Radom Jarkom o djelu Put na Solaris.

A dan i cijeli festival završit će laureatima. Kristina Tešija razgovarat će s dobitnicima Nagrade Marina Držića Katjom Grcić, Edijem Matićem, Hanom Konsom i Anom Maras Harmander, a potom će Srećko Jurišić predstaviti roman Tvornica Hrvata za koji je Nebojša Lujanović nedavno dobio nagradu VBZ-a za neobjavljeni roman.

Jedna od tradicija koje MFK s ponosom održava radionice su za djecu i mlade iz škola u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a koje se održavaju u već dobro uhodanim prostorima prikladno nazvanim  Bookvarij i Mali Bookvarij. Tako će Jelena Pervan učenicima od 1. do 5. razreda dati zadatak kreiranja novih, izmišljenih riječi i tako ih uvesti u zabavan, ali i zahtjevan svijet autora dječje književnosti. S nešto starijim učenicima osnovnih škola i srednjoškolcima, pak, radit će Renato Baretić i upoznati ih s raznim spisateljskim tehnikama.

Hrvoje Marko Peruzović vodit će likovnu radionicu za učenike svih razreda osnovnih i srednjih škola, ali itekako naslonjenu na literaturu, recimo ilustriranjem omiljenih priča ili pjesama, ili davanjem lika nekom književnom junaku. Bit će i humora, od crtanja karikatura, do duhovitog deformiranja teksta i likova.

Nastavlja se i suradnja s udrugom MoSt, čije će Tete i barbe pričalice svaki dan sat vremena pričati priče djeci iznad tri godine, oživljavajući svojim glasom književne likove i voditi male slušatelje u svijet mašte. Sigurno će veliku pažnju izazvati i kviz o Harryju Potteru namijenjen djeci od 9 do 15 godina, kojeg će voditi Vedran Bratušek iz Mozaik knjige. Najbolji kvizaš bit će nagrađen najnovijom knjigom iz serijala, a sudionici će se upoznati i s ilustratorima naslovnica.

Nutricionistkinja dr. sc. Vesna Bosanac uz čitanje slikovnice Naš veseli dan približit će djeci od 3 do 7 godina zdravu prehranu i važnost redovite tjelovježbe za normalni rast i razvoj. Tamara Bilankov će se pak na zanimljiv način poigrati s adolescentima starijim od 16 godina. Na radionicu je potrebno donijeti jednu digitalnu fotografiju iz djetinjstva, obiteljski portret ili fotografiju sebe iz ranijeg djetinjstva s nekim od članova obitelji. Polaznici će pokušati opisati sebe i članove svoje obitelji koji se nalaze na fotografiji, a potom u programu za obradu slike i zvuka digitalnoj fotografiji pridodati snimljeni zvuk. Rezultat će biti kratki eksperimentalni film kojemu je žarište priča i karakter pripovjedača.

Tradicionalne su već i radionice u organizaciji splitske Gradske knjižnice Marka Marulića, kao i Maštaonica Slavice Mihotović u kojoj će se dijete – dok roditelji kupuju knjige ili slušaju promocije – zaigrati i kreativno izraziti.

Mediteranski festival knjige obilježit će tako početak splitske jeseni i ove godine, a valja se nadati da će tako biti još mnogo puta i u budućnosti.