Koliko stanari zgrade moraju mjesečno minimalno uplaćivati u zajednički fond za pričuvu kako bi bilo dovoljno za održavanje zgrade? Određivanje iznosa očekuje se od novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, čiji nacrt još nije krenuo u javnu raspravu.

U Hrvatskoj u stanovima živi oko milijun i pol građana. Da je sloga najvažnija za suživot i održavanje zgrade, najbolje znaju predstavnici suvlasnika. Jedan od njih je i Nikola Jarak, koji predstavlja stanare zgrade s 14 katova. 

‘Mi smo imali veliku investiciju oko toga da napravimo termičku izolaciju, pa da uredimo unutrašnjost zgrade… To sve košta jako velike novce, ali iskreno da vam kažem – puno vremena traži, puno angažiranja’, kaže.

A još je teže kad sloge nema, a predstavnik stanara svoju politiku vodi. Takvim predstavnicima suvlasnika na kraj jedino mogu stati sami stanari – smjenom. 

‘Ono što smo vidjeli kao dosadašnji veliki problem bio je predstavnik suvlasnika koji je najčešće iz neznanja taj zajednički račun trošio kao da je njegova privatna imovina, i bile su problem većine koje su potrebne da bi se neki posao obavio’, kaže Dejan Bodul, predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada.

Novi zakon predlaže definiranje najnižeg iznosa pričuve. Dosad je bio oko kunu i pol, a po novom 3 kune po četvornom metru stana. No već sada je prosječni iznos pričuve znatno veći. 

Nadaju se mnogi da bi novi zakon mogao bolje definirati prava i obveze, ali i propisati sankcije. Problem lošeg održavanja zgrada sve je izraženiji. 

‘Problem je u tome što nema dovoljno novca da se mogu pokriti troškovi koji će nastupiti za, recimo, pet godina, Da, krov treba mijenjati. Rok trajanja fasade je 30 godina. Hajdemo izračunati koliko je zgrada koje su starije od 30 godina do sada promijenilo svoje fasade’, kaže Tin Bašić iz platforme Zgradonačelnik.

Nacrt još nije u javnoj raspravi, a nakon usuglašavanja u primjenu bi mogao tek za godinu dana, piše HRT.