Hoće li zbog mikro i nano plastike nestati mediteranski način prehrane? Pitanje je kojim se bavi Gastroadvent, manifestacija koja već godinama promovira mediteranski način prehrane, uz nužno očuvanje okoliša. Ove nedjelje, treću, svijeću radosti, na gastroadventskom vijencu zaplili su splitski novinari tiskanih medija, koji će pronijeti glas o ovoj važnoj temi.

‘Mediteranski način prehrane je jako žilav iako je kroz povijest znatno transformiran. Ako ne sačuvamo okoliš i ne sačuvamo drevne namirnice, izgubit ćemo veliki dio izvornih postavki prehrane koja je, po ocjeni stručnjaka, najpovoljniji oblik prehrane na našem planetu. Informiranjem o tragovima iz prošlosti ali i osvještavanjem ogromne opasnosti trovanja mikro i nano plastikom, ostavljamo svoj trag na modelu prehrane koju i mi ostavljamo budućim generacijama’, kazala nam je autorica Gastroadventa u Splitu, Olja Martinić, te dodala: ’Znanstvenici su shvatili da je mikro i nano plastika između ostalog i nositelj patogenih mikroba, toksina, alergena i brojnih zagađivača. Istražuje se kako sve ove kombinacije mikro i nano plastike s drugim navedenim česticama utječu na sposobnost nastanka bolesti. Djeca iz splitskih škola dio su populacije koju obuhvaća program EU Horizon 2020.’.

Olja Martinić je istaknula kako ima sve više potvrda da ova edukativna druženja oko Gastroadventa imaju smisla, kao i borba za očuvanje mediteranskog načina prehrane.

‘Moramo sačuvati okoliš jer nestat će mediteranske prehrane. Ne smijemo dozvoliti da ono što smo izmislili za dobro čovjeka, postane velika šteta. U prehrambenoj industriji imamo puno ambalaže u kojoj je mediteranska hrana, a to nije bio dobar odabir. Nadam se da ćete dugo upozoravati na opasnosti koje prijete okolišu i promovirati mediteranski način prehrane. Zahvaljujem županu, Alijani koja je od prvog dana s nama, a posebno novinarima’, kazala je Olja Martinić.

Upravo na ovu borbu naslanja se i novi projekt Splitsko-dalmatinske županije – Skriveni habitati. Centar kojim upravlja Marko Antonije Bitanga za posjetitelje će uskoro biti otvoren u Dugopolju.

‘Sinergiom i zajedničkom radom postigli smo sjajne stvari, uskoro očekujemo otvaranje. Svakako smo vodili računa o mediteranskom načinu prehrane. Povezali smo se s Općinom Dugopolje koja u neposrednoj blizini radi zelenu tržnicu. Upravo te OPG-ove želimo povezati, da uđu u asortiman ugostiteljskog objekta. Radujemo se izazovima’, poručio je Bitanga.

Alijana Vukšić direktorica splitske Turističke zajednice je istaknula kako turizam nisu samo naši gosti, nego način na koji mi živimo.

‘Želimo odgovoran, održiv i pristupačni turizam. Na tome radi Turistička zajednica, s našom Oljom da promoviramo naše običaje. Nema boljeg načina da to prezentiramo, nego da sami krenemo i da vidimo tko će nam se pridružiti. Moramo pričati svoju priču, jer je turizam pričanje priča. Tu nam je bitno okruženje. Mi nismo samo grad, mi smo Splitska rivijera. Već godinama promoviramo gastro priču, sport, kulturu. Ne smijemo zaboraviti da je u centru čovjek, čovjek koji živi u ovom gradu. Nadamo se da ćemo našu destinaciju sačuvati za budućnost’, istaknula je Vukšić.

Gastroadventski bogati stol prepun prehrambenih delicija, zajedno sa svojim kolegama, osmislili su i pripremili chefovi Sandra i Dane Tahirović, iz splitskog restorana ‘Zora bila’, a sve u skladu sa našim leguminozama i skrivenom Dalmacijom.

‘Tema su bile grahorice, zaboravljene namirnice i žitarice. Zbog toga smo pripremili pivo, da bismo bili u skladu s temom, iako podržavamo dalmatinske vinare’, kazao je chef Dane.

Njegova supruga Sandra poručila je kako su joj najdraži deserti koje su priredili, a to je, među ostalim, puding od prosa i ječmena kaša te fritula od heljde.

‘Tu su i praline na kroketima od slanutka, praline od jetre, džem od ljubičastog luka, kroketi od slanutka, rocher od ricotte i pršuta, amarant čips od raštike, vege mini burger od grahorica, marinada od srdele, kruh od kiselog tijesta, crni orzo sa sipom i kozicama, jota te leća sa suhim mesom’, dodala je Sandra Tahirović.

Ovom prigodom promovirana je i Hajdukova kampanja ‘Za bolji svit – Hajduk Split’. U njezinom sklopu solinska tvrtka Mold od rashodovanih sjedalica s Poljuda izrađuje igračke za djecu.

‘Preko njih radimo dječje edukacije kako se iz otpada može napraviti nešto korisno’, poručio je vlasnik tvrtke Mold Branimir Dević.

Na ovu temu nadovezao se i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

‘Od plastike, našeg nemara, nepažnje i nebrige za sredinu u kojoj živimo, ljudi su stvorili biznis. Drago mi je što tako kvalitetno mladi ljudi rade, a posebno što je tvrtka iz Solina. Iduću nedjelju ćemo paliti svijeću ljubavi. Nije ljubav samo prema partneru, nego je i briga o okolišu, prema reprezentaciji, Hajduku, prema onome kakav ćemo prostor ostaviti budućim naraštajima. Skriveni habitati veleban je projekt. Na Biševu imao interpretativni centar i vrlo brzo nas čeka iznimno bitan projekt Jadro – izvor života, koji će po toj vertikali otok, primorje, Zagora spojit se u jedno. Naši stari su živjeli od onoga što su imali oko sebe i prekrasno. Puno radosniji s mirom u srcu i s ljubavlju za svakoga od nas. Idemo i mi na taj način živjeti za generacije koje dolaze’, zaključio je župan Boban.

Ovogodišnji gastroadventski vijenac, od borovine s dijelovima pakline, a prema ideji Šime Kovačevića, a pod vodstvom profesorice Magde Maver, izradili su učenici prvog i drugog razreda Graditeljsko geodetske tehničke škole iz Splita, smjer arhitektonski tehničari.