Jelena Todorović, agentica za nekretnine, gostovala je u Novom danu N1 televizije u kojem je komentirala cijene nekretnina na domaćem tržištu.

‘Ova godina bila je rekordna po cijenama, no onaj tko je htio sačuvati vrijednost novca zbog inflacije odlučio se na ulaganje u nekretnine. Ove godine je došlo do porasta cijena od 20 posto. Onaj tko je kupio nekretninu na početku godine sad je izjednačio vrijednost novca, a ako je u međuvremenu iznajmljivao nekretninu – možemo reći da je i zaradio’, rekla je agentica.

Todorović je navela da je, gledano po statistikama, 60 posto kupljenih nekretnina kupljeno gotovinom, dok je njih 40 posto kreditom.

‘Novca očito ima, on se tradicionalno ulaže u nekretnine. Hrvati nisu toliko stručni s dionicama pa tradicionalno ulažu u cigle. Novca ima ali nema dovoljan broj kvalitetnih nekretnina. Najviše se traže betonske zgrade, novija gradnja sa što manje potencijalnih ulaganja jer nema dovoljno majstora na tržištu, a ljudi se boje ulaziti u adaptaciju nekretnina. Najveći je pritisak na noviji segment nekretnine, a tu je došao i najveći porast cijena.

Potres je isto učinio svoje. Ljudi su prije gledali lokaciju, a sad gledaju lokaciju i beton’, ustvrdila je.

Stručnjakinja je rekla kako Zagreb i obala imaju i dalje najveći porast cijena.

‘Split je sam po sebi ograničeno područje koje se ne može puno širiti, cijene u samom centru su visoke, kao i u Dubrovniku ili Rovinju. No porasle su i cijene u Osijeku, ali se to odnosi samo na novogradnju-

Prosječna je cijena novogradnje u Zagrebu oko 3 tisuće eura, a što se više udaljavamo od centra – cijene kvadrata u novogradnji niže su.

Agentica se dotakla i teme mladih obitelji koje žele ulagati u nekretnine ali nemaju mogućnosti za to.

“Mladi ljudi koji si ne mogu priuštiti život u Zagrebu, odlučuju se na život u okolici Zagreba, poput gradova Svete Nedelje ili Velike Gorice. Rast kamatnih stopa stvoroio je određeni strah, svi su povukli kočnicu i u iščekivanju su kako će se situacija odvijati. Neke mlade obitelji nisu u stanju pratiti ove cijene, tu bi država trebala učiniti nešto ili im ponuditi subvencionirane stanove za najam ili subvencioniranu kupnju stanova”, rekla je.  Isto tako, u pitanju je i dalje velika razlika u brojkama izgrađenih stanova u prijašnjim godinama u usporedbi s ovom godinom.

“Očekuje se trend nastavka stabilizacije cijena. Ukoliko se ne dogodi preveliki rast kamatnih stopa neće se ništa puno promijeniti, ali ako one narastu doći će do određenih problema. Jedan ćemo dio tržišta izgubiti jer ljudi neće biti kreditno sposobni te je pitanje što će se dogoditi i onim ljudima koji svoju nekretninu otplaćuju putem kredita. 36 posto stranaca je kupilo nekretninu u Hrvatskoj, postroji određeni strah. To su ljudi s područja veće platežne moći i država bi se tu trebala više zalagati oko mladih obitelji. Plaće u Europskoj Uniji i naše plaće nisu u ravnopravnoj konkurenciji, a pogranična će područja osjetiti veći porast prodaje nekretnina”, zaključila je.

Za kraj navodi da bi u modelu APN kredita bilo dobro da se on proteže kroz cijelu godinu, a ne da se provodi samo jednom godišnje.