S 578 glasova za, 24 protiv i 19 suzdržanih, Europski parlament u utorak je izglasao novi instrument trgovinske zaštite. On omogućuje Europskoj uniji da djeluje, u skladu s međunarodnim pravom i u krajnjoj nuždi, ako se Unija ili država članica suoče s gospodarskom prijetnjom zemlje koja nije članica, a koja želi utjecati na konkretnu politiku ili stajalište.

Instrumentom za borbu protiv prisile želi se zaštititi suverenitet Unije i država članica u geopolitičkom kontekstu u kojem strane zemlje sve više koriste trgovinu i ulaganja kao oružje.

Prema uredbi, gospodarska prisila pokušaj je zemlje koja nije članica da utječe na Europsku uniju ili državu članicu da donese određenu odluku, koristeći se pritom prijetnjama iz područja trgovine ili ulaganja. Iako potkopava stratešku autonomiju Unije, takva vrsta prisile nije obuhvaćena Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Mehanizam za rješavanje sporova WTO-a ne primjenjuje se na slučajeve gospodarske prisile osim ako neki njezini aspekti krše pravila te organizacije.

U skladu s novim pravilima, Komisija će imati četiri mjeseca da istraži potencijalnu prisilu. Na temelju njezinih zaključaka, Vijeće će imati osam do deset tjedana da odluči kvalificiranom većinom je li riječ o prisili. Glavni cilj bit će uspostava dijaloga s vlastima zemlje koja nije članica EU-a kako bi ih se uvjerilo da odustanu od prisile. Međutim, ako ti pokušaji ne postignu željene rezultate, EU će imati na raspolaganju širok raspon protumjera. Ako se ustanovi da se radi o prisili i države članice to prihvate, Komisija će imati šest mjeseci da osmisli odgovarajući odgovor obavještavajući Parlament i Vijeće o svakoj fazi postupka.

Zastupnici su kod novog instrumenta posebnu pozornost posvetili funkciji odvraćanja te su usuglasili sveobuhvatan popis mogućih odgovora EU-a, među kojima su ograničenja trgovine robom i uslugama, prava intelektualnog vlasništva i stranih izravnih ulaganja. Predviđene su i mjere poput uvođenja ograničenja pristupa tržištu javne nabave EU-a i tržištu kapitala te izdavanja odobrenja za proizvode u skladu s kemijskim i higijenskim pravilima.

Prema novim pravilima, Unija će od zemlje koja vrši prisilu moći tražiti ‘naknadu štete’. Komisija također može poduzeti mjere za naplatu tih naknada.

‘Ovaj instrument omogućuje brz odgovor na prisilne mjere, na pritiske drugih zemalja. Uveli smo jasne vremenske okvire i jasne definicije kako bismo rekli što je prisilna mjera i kako na nju reagirati. Sada imamo širok raspon protumjera na raspolaganju i napunili smo naš paket instrumenata obrambenim instrumentima. Iako bi taj alat za borbu protiv prisile trebao djelovati kao sredstvo odvraćanja, moći ćemo, ako je to potrebno, poduzeti mjere za obranu suvereniteta Europske unije’, rekao je Bernd Lange (S&D, Njemačka), izvjestitelj i predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu.

Nakon što Vijeće službeno usvoji Uredbu – što se očekuje u listopadu – ona će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Komisija je u prosincu 2021. predložila mehanizam na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i kao odgovor na gospodarski pritisak koji je SAD izvršio tijekom Trumpove administracije. Taj novi instrument nadopunjuje niz alata trgovinske zaštite usvojenih posljednjih godina. Čelnici zemalja skupine G-7 najavili su pokretanje koordinirane platforme za borbu protiv gospodarske prisile odražavajući tako inicijativu EU-a.