Ekstradjevičanskim maslinovim uljem Monini Classico lani se u nekim trgovačkim lancima akcijalo i za 5,55 eura (41,82 kune), a danas košta i 12,59 eura (94,86 kuna). Cijena nekog prosječnog ekstradjevičanskog ulja, kojega su potrošači lani mogli naći za koliko-toliko prihvatljivih 40-50 kuna u trgovinama, danas je i više nego udvostručena.

Koliko se donedavno plaćalo za litru ‘domaćeg’ ekstradjevičanskog maslinovog ulja dalmatinskih OPG-ova, ‘na kućnom pragu’, odnosno 80-100 kn/l – toliko sada u prosjeku stoji i prosječno ulje na polici trgovaca. Orgula, Farchioni, Zvijezda… koštaju 13,99 eura (105,41 kn), jedino što se trenutačno na akciji u Plodinama Monini može naći za 10,39 eura, ovo drugo i za 9,99 eura, dok u limenci od 3 litre Farchioni košta 25,99 eura (196,82 kn). Trenutačno je možda najjeftinije Konzumovo K Plus ekstradjevičansko maslinovo ulje koje na akciji košta 6,99 eura (52,67 kn). Konfin istarska bjelica, ekstra djevičansko maslinovo ulje koje smo također našli u Konzumu najskuplje je pak i košta 9,95 eura za samo 250 ml, što znači da je litra i 39,80 eura, Agrolagunina Ol Istria (750 ml) 16,72 eura…

Hrvatski uljari ranijih su godina stalno upozoravali kako pravog ekstradjevičanskog ulja za 30-40 kuna po litri, koliko se plaćalo u trgovinama, dok mu je uvozna cijena bila svega 3-4 eura, u trgovinama ni nema, a kako se ona izjednačila s cijenom domaćeg – pitanje je koliko ćemo ga plaćati za mjesec-dva dana kad završi nova sezona berbe maslina, piše Večernji list.

Na krilima loše sezone u Španjolskoj i drugim mediteranskim zemljama koje su pogodili dugotrajna lanjska suša i toplinski valovi s temperaturama višim i od 40 stupnjeva, a pošast se – u obliku suše ili pak potopa – nastavila i ove godine, cijene maslinova ulja u EU, pa i Hrvatskoj divljaju, naročito zadnjih mjeseci. Koliko je bilo kritično možda najbolje dočarava situacija u španjolskoj provinciji Jaén, koja ima samo 630 tisuća stanovnika i čak 66 milijuna stabala maslina, što je 10 puta više nego što ih ima cijela Hrvatska – i najvažnija je za svjetsku proizvodnju tekućeg zlata. Svećenici su u toj pokrajini sredinom godine predvodili i posebne procesije maslinara koje su se Svemogućem molile za kišu.

Kako bilo, prema statistici DG Agrija Europske komisije, cijena 100 kilograma maslinovog ulja (1 kg = 1,087 l) u Hrvatskoj je u kolovozu u veleprodaji iznosila vrtoglavih 1049 eura – 10,5 eura u prosjeku po litri. I inače je u usporedbi s drugim mediteranskim članicama EU – Grčkom, Španjolskom, Italijom i Portugalom – maslinovo ulje u Hrvatskoj najskuplje. A u kolovozu je bilo skuplje 286 eura u odnosu na grčko, 274 eura u odnosu na španjolsko, 154 u odnosu na talijansko, 443 u odnosu na portugalsko te 277 eura skuplje u odnosu na prosjek EU od 772 eura za 100 kg.

Inače, hrvatska cijena od 1049 eura u kolovozu je za 147 eura skočila u odnosu na mjesec ranije, a u odnosu na lipanj za 227 eura. Najniža cijena hrvatskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja u ovoj godini, prema DG Agriju, bila je u ovoj godini u veljači, 749 eura, što je cijena kojoj su se ostala europska ulja približila tek posljednjih mjeseci. U Portugalu je 100 kg maslinova ulja u veljači ove godine koštalo, primjerice, svega 337 eura, a i u kolovozu 2023. 661 euro – što je još uvijek manje nego u nas početkom godine koštalo maslinovo ulje. I tada je, naime, bilo dvostruko skuplje (čak i više) od navedenih zemalja te prosjeka EU od 385 eura/100 kg.

Prema statistici TISUP-a (tržišno-informacijskog centra u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede) vide se neka sitna odstupanja. U kolovozu je litra ekstradjevičanskog maslinova ulja u Hrvatskoj u prosjeku koštala 9,57 eura, a u istom mjesecu 2022. 7 eura, što je poskupljenje od 36,69%. U odnosu na mjesec ranije skuplje je pak 16,26%, a u odnosu na lipanj 27,57%. Pakiranja od pola litre ili 0,75 ml dosežu pak prosječnu cijenu veću i od 14 eura. Lani je prosječna veleprodajna cijena maslinova ulja u Hrvatskoj iznosila 6,74 eura, godinu ranije 5,75, a 2015., primjerice, 5,25 eura. Otkupna cijena litre maslinova ulja u kolovozu ove godine iznosila je pak prosječnih 7,13 eura, a lani u isto vrijeme 5,14 eura.

Kako bilo, obilne oborine, štetnici, maslinove muhe i moljci, ostavili su ove godine traga na plodovima. Rade Bobanović iz Poljoprivredne zadruge Maslina i vino iz Polače kod Zadra, koji se bavi ekološkim maslinarstvom kaže kako će ove godine berba u prosjeku biti lošija za 30%, no neki neće imati ništa.

– Kod nas će urod biti solidan, ali ne kao lani – priča Bobanović koji ovih dana bere konzumne masline za konzerviranje, a od ponedjeljka u njegovim maslinicima kreće  intenzivna berba maslina za preradu u maslinovo ulje.

Najviše je, prema pričanju maslinara, ove godine podbacila oblica, naša autohtona sorta maslina koja dominira u više od 85% dalmatinskih maslinika. Bobanović kaže kako je kod oblice za podbačaj krivo i to što se kod sadnje mladih nasada nije radila selekcija mladih sadnica pa su zato danas i sporadični urodi u maslinicima. K tome, oblica voli brdo, buru, Velebit, a ne doline gdje ima magle. Druge su sorte pak, što je interesantno, dale više ploda nego lani, naročito talijanske.

Cijene kod maslinara kreću se pak kako gdje, različite su od juga prema sjeveru. U Istri će se teško dobiti ekstradjevičansko maslinovo ulje za manje od 25-30 eura po litri, a u Dalmaciji zasad 20-25 eura, objašnjava Bobanović. Tamo gdje je bolji urod ulje se može naći i za 20 eura, dok se u veleprodaji za izvoz postiže već dobra cijena ekstra kvalitete od 16-17 eura, bez problema, a nakon nove berbe vjerojatno će rasti i na 18 eura.

– Uglavnom, ulje koje ćemo mi dobiti bit će dobro, ali će ga biti manje jer je kod nas maslina 30% manji. No očekujemo i uredan randman – tvrdi Bobanović. Ne vjeruje da će maloprodajne cijene, kako neki najavljuju, rasti još 10-15%. Već je lani u lipnju došlo do određenog niveliranja cijena s potencijalnim ulaznim troškovima za ovu godinu, tako da bi litra mogla ići gore najviše za 1 euro, smatra on. Kod njega je litra ekstradjevičanskog 21 euro.

– S druge strane, plod masline za onoga tko ga kupuje ove je godine poskupio s 10 kuna (1,33 eura) za kilogram na 2 eura, dok neki traže i više, i 2,50 eura, ako je u pitanju ručna berba – napominje Bobanović. Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2022. u Hrvatskoj je ostvaren značajan rast proizvodnje maslinovoga ulja, za čak 72% u odnosu na godinu ranije. Lani smo, ističu, na površini od 19.900 hektara proizveli 40.128 tona maslina iz čega je dobiveno 55.088 hektolitara maslinovog ulja, dok je u 2021. na površini od 19.400 hektara proizvedeno 23.867 tona maslina te dobiveno 32.036 hektolitra maslinovog ulja.

– U odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna u pogledu prinosa plodova i ulja, prema procjenama s terena ove se godine ipak očekuje manji urod. Ovogodišnje vremenske prilike su, ovisno o pojedinim lokacijama loše utjecale na prinose pojedinih sorata poput oblice, najzastupljenije u uzgoju u Dalmaciji (odnosno 65% od svih sorata u RH), a koju karakterizira promjenjiva rodnost i kolebanja u randmanu – ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

S proizvodnjom maslinova ulja u Hrvatskoj zadovoljavamo tek oko polovice potreba. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u prvoj polovici 2023. godine u Hrvatsku se uvezlo 1882 tona maslinovog ulja i njegove frakcije, rafinirano ili nerafinirano, kemijski nemodificirano, u vrijednosti od 10,634 milijuna eura. U čitavoj lanjskoj godini uvezli smo 5835 tona maslinovog ulja za 24,8 milijuna eura, godinu ranije 5354 tone za 18,4 milijuna, a 2020., primjerice, 4829 tona za 13,6 milijuna eura.

Iz nekih maslinarskih udruga međutim, pitaju gdje su nam puste masline, ako se zna da smo ih u posljednjih 20 godina puno posadili i danas su u punom rodu, što se ne vidi u statistikama. Dapače, prema podacima TISUP-a, u Hrvatskoj je, primjerice, 2005. proizvedeno rekordnih 60.000 hektolitara ulja koje, ispada, nismo dostigli ni danas kad nam je gotovo 20.000 hektara pod maslinicima, a tada je bilo samo 12.357 ha. U 2022., koja se smatra boljom godinom, proizveli smo 55.000 hl od 40.000 evidentiranih tona maslina, a te 2005. ubrali smo 36.600 tona.

– Ispada i da nazadujemo i da nam produktivnost pada. Ili uljare i uljari prijavljuju manje zbog straha od poreza – kažu nam neki maslinari ističući kako se već 30 godina barata brojkom od 6 milijuna maslina i proizvodnjom od oko 6 milijuna litara. U stvarnosti, tvrde, proizvodimo i trošimo više ulja, što bi prema nekim procjenama moglo značiti i da nam čak 50% domaće proizvodnje čini sivo ili crno tržište. Dosta te potražnje, tvrdi se, generira i turizam, a upravo to je ventil koji nitko ne može kontrolirati.

Tvrdnje kako izvozimo ekstra kvalitetno maslinovo ulje, a uvozimo jeftino, lošije kvalitete od deklarirane ili na samoj granici zdravstvene ispravnosti, potvrđuju i brojke Državnog inspektorata. Lani je više od polovice uzorkovanih ulja bilo lažno deklarirano i nije spadalo u kategoriju ekstradjevičanskog maslinovog ulja!

Iz DIRH-a kažu kako poljoprivredna inspekcija, svake godine, sukladno godišnjem programu rada uzorkuje ekstra djevičanska maslinova ulja, imajući u vidu i zahtjev EK o minimalnom broju provjera sukladnosti u sektoru maslinovog ulja.

– U 2022. godini uzorkovano je 25 ekstra djevičanskih maslinovih ulja (7 hrvatskih proizvođača, 9 podrijetlom iz Španjolske, 9 iz Italije). Od ukupnog borja uzetih uzoraka (20 kod većih subjekta i trgovačkih lanaca te u veleprodaji, uljarama (trgovačka društva) i pet (5) kod OPG-ova i malih obrta), 13 uzoraka je bilo nesukladno. Od tog broja sedam (7) nesukladnih uzoraka podrijetlom je iz Španjolske, pet (5) iz Italije i jedno iz Hrvatske – odgovaraju na upit Večernjeg lista.

Tvrde kako je najčešća nesukladnost koja je utvrđena analizom ekstra djevičanskih maslinovih ulja utvrđivanje negativnog svojstva (medijan mana), tj. ulje ne spada u kategoriju ekstra djevičansko maslinovo ulje, već u kategoriju djevičansko maslinovo ulje.

– U 2022. nesukladnosti su utvrđene i kod označavanja maslinovih ulja (subjekt u poslovanju s hranom koji samo pakira ulje navodi se kao ‘proizvođač’, a oznaka podrijetla ulja nije u istom vidnom polju s nazivom). Za utvrđene nepravilnosti poduzete su odgovarajuće upravne mjere i pokrenuti su prekršajni postupci – tvrde iz DIRH-a te dodaju kako je u 2023. godini dosad  uzorkovano također 25 uzoraka ekstra djevičanskih maslinovih ulja (10 ulja podrijetlom iz Italije, 10 podrijetlom iz Španjolske, 5 podrijetlom iz Hrvatske), za koje su rezultati bili još porazniji.

– Uzorci su uzeti iz 22 veća subjekta i trgovačka lanaca, te u veleprodaji, uljarama (trgovačka društva) i tri iz OPG-ova. Rezultati analiza pokazali su nesukladnost za 16 uzoraka, i to sedam (7) nesukladnih uzoraka podrijetlom iz Italije, osam (8) iz Španjolske i jedan iz Hrvatske – napominju te naglašavaju kako se ne radi o hrvatskom proizvođaču, već o subjektu u poslovanju s hranom koji miješa maslinova ulja iz različitih država članica te ga stavlja na tržište. Analizom je, naime, utvrđeno da većina ulja ne spada u kategoriju ekstra djevičansko maslinovo ulje, već u kategoriju djevičansko maslinovo ulje, a poduzimanje mjera je u tijeku.

– Novčane kazne za nesukladna maslinova ulja propisane su Zakonom o poljoprivredi – od 3980 do 6630 eura za pravnu osobu, od 660 do 1320 eura za odgovornu osoba u pravnoj osobi, od 2650 do 3980 eura za fizičku osoba obrtnika i fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost – ističu iz DIRH-a.

Na upit o kojim je proizvođačima i brendovima ekstradjevičanskih maslinovih ulja riječ, iz DIRH-a odgovaraju kako ‘nisu u mogućnosti ustupiti podatke o brendovima i proizvođačima čiji proizvodi su analizirani, odnosno bili nesukladni, jer Državni inspektorat podatke koji su utvrđeni odnosno nastali u vezi s inspekcijskim postupcima može dati isključivo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti, a što je propisano člankom 57. Zakona o Državnom inspektoratu’.