Državni zavod za statistiku objavio je kako su proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem su tržištu u veljači 2023. porasle za 0,5 posto u odnosu na siječanj 2023., dok su u odnosu na veljaču prošle godine cijene više za 9,8 posto. Usporede li se pak najnoviji podaci s prosjekom iz 2015., ispada da su cijene građevinskog materijala u veljači 2023. više za 23,5 posto u odnosu na 2015.

‘Svi materijali koji čine gotov proizvod u građevinarstvu, kao što su betoni, armatura, instalacije ugrobu su sada skuplji za 50 do 70 posto u odnosu na 2015. godinu’, kaže za Net.hr Dragutin Kamenski, osnivač i vlasnik Kamgrada.

‘Nije sav rast cijena opravdan i utemeljen na stvarnim tokovima nego se koristi opća situacija i nestašica’, dodaje. ‘Svi proizvođači su, neovisno o inputu, ugradili u rast cijena javnu inflaciju od 12 posto plus određene parametre koje koriste za formiranje cijena, od utroška energenata, sirovina nadalje’, pojašnjava.

Slaže se s time i voditelj glavne nabave u Kamgradu, Davor Grozdek, koji kaže da su najviše skočile cijene armatura, cementa, kamena.

‘Gleda li se period 2015. u odnosu na 2023., željezo je poskupjelo preko 100 posto. Cement, beton preko 50 posto. S početkom srpnja cementaši opet najavljuju poskupljenje, jer cijena struje ide gore’, nabraja te posebno ističe primjere rasta cijena opeke i drvne sirovine.

‘Opeka je otišla preko 300 posto u odnosu na 2015. Između 2015. i 2019. nas je 500.000 komada opeke koštalo manje od dvije kune po komadu, danas je od 6 do 7 kuna. Drvna sirovina otišla je za 100 posto gore, s 1000 na 2000 kuna po kubiku u prodaji’, kaže Grozdek.

Kamenski navodi kako je ruska agresija na Ukrajinu, s osnovnim poremećajem dobavnih lanaca energenata, uvjetovala veći udar na cijene građevnog materijala nego pandemija.

‘Sav taj rast ulaznih inputa tjera vas da ga ugradite u svoj konačni proizvod. Ako je to stan koji gradite za tržište, pokušavate sav taj rast ugraditi u konačnu proizvođačku i prodajnu cijenu. Rezultat je povećanje konačnih cijena za krajnjeg kupca’, pojašnjava Kamenski koji smatra da kupovna moć to ipak neće moći pratiti.

‘Do ulaska u eurozonu nije bilo prinosa na štednju pa su ljudi štednju pretvarali u kvadrate. Drugo, u opticaju je bilo dosta sivog novca koji je utrošen u kupnju nekretnina. Treće, velika potražnja za nekretninama bila je uzrokovana inflacijom. Mislim da će potražnja za nekretninama u budućnosti ipak padati jer su porasli opći troškovi života’, kaže Kamenski.

Da je inflacija kriva za povećanu potražnju na tržištu nekretnina, smatra i direktor agencije Opereta, Boro Vujović. Podsjeća na podatak DZS-a prema kojem je prosječna cijena kvadrata u novogradnji prošle godine u Hrvatskoj bila 20,2 posto viša nego u 2021 (2187 eura), a u Zagrebu čak 32,4 posto viša nego preklani (2577 eura).

‘Cijene su takve kakve jesu’, kaže Vujović za Net.hr. ‘Velika je potražnja, mala produkcija. Oni koji su štedjeli novac u banci, zbog inflacije su počeli kupovati nekretnine da očuvaju vrijednost novca. Očekujem da će nakon APN-a doći do određene stagnacije. Ali, to ne znači da će doći do korekcije cijena nego tek da će se tržište malo usporiti’, napominje.

U 2022. u Hrvatskoj je prodano 3.910 novih stanova, od čega 1.741 u Zagrebu i 2.169 u drugim naseljima.

Cijene novogradnje trenutno, kaže Vujović, iznose u prosjeku 2400 eura po kvadratu na perifernim lokacijama kao što su Klara i Blato gdje je bila moguća gradnja većeg broja stanova, a idu i do 4000 eura po kvadratu za novogradnje gdje se mogao graditi tek manji broj stanova. Novogradnja u prosjeku ima cijenu od 3000 eura po kvadratu, dodaje Vujović te kaže – na tržištu je nema dovoljno: ‘Potražnja je velika, a kada se usporedi broj stanova koji se grade danas u odnosu na period iz 2008./09. to nije ni upola’.

‘S obzirom da se novogradnje prodaju u fazi temelja, a imate kupce koji bi htjeli koristiti APN kredite, oni ne mogu APN iskoristiti za novogradnju pa moraju kupovati starogradnju’, kaže Vujović te zaključuje da, to u konačnici rezultira time da na tržištu imamo nerealno visoke cijene starih stanova u odnosu na novogradnju.