Je li inflacija dosegnula vrhunac, hoće li se cijene stabilizirati, što će se događati s plaćama i mirovinama? Na ta i druga pitanja za HRT odgovore je dao Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

‘Vlada nije postavila pravila igre’

Imamo web stranicu na kojoj se mogu pratiti cijene određenih proizvoda, neki su se trgovački lanci odazvali, neki nisu. Ažurirani su podaci koji kažu da je košarica u odnosu na prosinac jeftinija dva posto.

‘Mi smo cijelu prošlu godinu imali iskustvo gdje ste iz tjedna u tjedan mogli pratiti neki rast cijene. Išli ste u trgovinu i vidjeli ste svakog puta neko povećanje, a ova stranica prati cijene u odnosu na 31. prosinca. Ne uzima u obzir što se događalo u toj cijeloj godini gdje smo zapravo imali rekordni rast cijena još tamo od stabilizacijskog programa. I ako je došlo do nekog pada cijena, ne možete to odmah osjetiti’, rekao je.

Kroflin je istaknuo da se u aplikaciji za praćenje cijena u obzir uzima samo određeni broj proizvoda te da ljudi kupuju proizvode i na nekim drugim mjestima gdje su cijene usluga također rasle. 

‘Treba vidjeti na koji su način ti podaci uopće prikupljeni, na kojem uzorku, jesu li sve geografske cjeline u Hrvatskoj obuhvaćene. Pitanje je koliko je taj podatak zapravo kvalitetan’, dodao je. 

Naglasio je kako su cijene rasle cijelu prošlu godinu te da je to činjenica koje je neosporiva. U prelasku s kune na euro bilo je zaokruživanja i to je, smatra, bilo neizbježno, a ljudi su iskoristili priliku.

‘Problem je bio to što se Vlada nije pripremila na takvu situaciju i to što unaprijed nije postavila pravila igre’, rekao je. 

Praćenje cijena ima smisla, ali je uvedeno kasno 

Stava je kako alat praćenje cijena ima smisla, ali kako je uveden prekasno. 

‘Uvođenje eura može imati makroekonomske posljedice. Sada, u ovom trenutku, možda osjećamo neke pozitivne efekte u smislu cijene zaduživanja. Međutim kada imate recesiju, imate pritisak na to da vam raste deficit, da država uskače i pomaže gospodarstvu, pomaže građanima, a euro vas tu na neki način sputava.

Mi nismo sustavno pripremili našu ekonomiju i digli njenu konkurentnost na primjerenu razinu da bi naši poslodavci mogli svojim proizvodima osiguravati tržište na zajedničkom europskom tržištu’, komentirao je. 

Kroflin je stekao dojam da je više bilo bitno kako će izgledati novčanice i kovanice eura, kakvi će spotovi biti u promociji eura na televiziji, a da se relativno malo govorilo o potencijalnim negativnim posljedicama te da se za njih nismo pripremali.

Inflacija udarila na najranjivije slojeve društva 

‘Najsiromašniji slojevi građana najviše troše na egzistencijalne proizvode, hranu, stanovanje, energiju, a činjenica je da su ti proizvodi i usluge najviše porasle. Ako je inflacija nešto prouzrokovala, onda je prouzrokovala udar na taj sloj građana, umirovljenike, ljude s minimalnom plaćom, one koji imaju tek nešto iznad minimalne plaće’, rekao je Kroflin. 

Smatra da će zbog inflacijske krize siromaštvo i nejednakost dosta rasti i da je tu bitna uloga država. Dodao je da ako rastu cijene proizvoda, raste i prihod državnog proračuna te da mjere protiv inflatornog pritiska nisu dovoljne. 

PORUKA SINDIKALISTA VLADI ‘Vrijeme je za porez na nekretnine’

‘Vlada treba napraviti iskorak plaća u ovoj godini i po pitanju pravednijeg podešavanja poreznog opterećenja. Mi već desetak godina ne možemo uvesti porez na nekretnine. Ako sada nije trenutak ne znam kada će biti’, zaključio je.