U dijelu godišnjeg izvještaja o procjenama ugroženosti u izdanju obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država govori se i o sigurnosnim prijetnjama na Balkanu. 

‘Zapadni Balkan vjerojatno će se suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tokom 2024. Nacionalistički lideri vjerojatno će pogoršati napetost zbog svoje političke prednosti i vanjskih aktera, ojačat će i iskoristiti etničke razlike kako bi povećali ili zaštitili svoj regionalni utjecaj ili onemogućili veće integracije Balkana u EU ili euroatlantske institucije’, navodi se o izvještaju koji je priredio ured direktora Nacionalne obavještajne službe, prenosi Klix. 

Konkretno, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, američki obavještajni podaci u dijelu ‘Potencijalna unutardržavna previranja’ govore o zabrinjavajućim akcijama koje poduzima predsjednik entiteta RS Milorad Dodik te koje bi mogle dovesti i do sukoba.

‘Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodnu zajednicu i nadzor u Bosni i osigurao de facto odcjepljenje za svoju Republiku Srpsku. Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete i zaštite svoje interese i tako eventualno dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne misije snage’, piše u objavljenom dokumentu.

U prijevodu to znači da bi Dodik mogao krenuti u secesiju tijekom 2024. i da bi moglo doći do sukoba u slučaju da ga u tome pokušaju zaustaviti bošnjački političari. Pod ‘nadvladati mirovne snage’, američki obavještajci smatraju da bi snage EUFOR-a u tom trenutku očito bile nedovoljno jake da spriječe eskalaciju.

Kada se govori o ‘Unutardržavnim previranjima’, u izvještaju se objašnjava da odnosi – bez obzira na to jesu li utemeljeni na domaćim nemirima, ekonomskom nezadovoljstvu ili izazovima upravljanja – mogu potaknuti cikluse nasilja, pobuna i unutarnjih sukoba.

‘Izazovi su često isprepleteni sa smanjenim socioekonomskim učinkom, endemskom korupcijom, preseljenjem stanovništva, pritiscima od klimatskih promjena i širenja ekstremističkih ideologija iz terorističkih i pobunjeničkih skupina’, navedeno je.