Hrvatska, zemlja bogata prirodnom ljepotom i povoljnom klimom, suočava se s ozbiljnim problemima u industriji cvjećarstva. Socijaldemokrati su, naime, upozorili kako gotovo 80% cvijeća na hrvatskom tržištu dolazi iz uvoza, što je poražavajuće kada se uzme u obzir da klimatski i na svaki drugi način imamo preduvjete da budemo ne samo samodostatni u proizvodnji već da postoji i potencijal izvoza. 

‘2019. proizvodnja cvijeća odvijala se na tristotinjak hektara, što već tada nije bilo dostatno za zadovoljenje domaćih potreba, a danas se cvijeće uzgaja na gotovo dvostruko manjoj površini. To je alarmantan pad koji zahtijeva odgovor od strane relevantnih institucija.

U Hrvatskoj postoji potencijal za uzgoj gotovo svih vrsta cvijeća i ukrasnog bilja, međutim ovaj sektor suočava se s nizom izazova. Rast cijena energenata, repromaterijala i transporta značajno utječe na profitabilnost proizvodnje. Proizvodnja rezanog cvijeća uglavnom je sezonskog karaktera, a nedostatak potpora dodatno otežava njihovu poziciju. Također tijekom nedavne pandemije ova industrija doživjela je najveću krizu i pad zbog nemogućnosti prodaje svojih proizvoda.

Žalosno je što Ministarstvo poljoprivrede ne reagira adekvatno i ne prepoznaje potencijal ove grane industrije. Naši ljudi imaju iskustvo i znanje, ali potrebna im je podrška institucija’, poručili su Socijaldemokrati priopćenjem.

Foto: Socijaldemokrati

Naveli su kako se zalažu za hitno djelovanje kako bi se podržali proizvođači cvijeća i osigurali rast i razvoj hrvatskog cvjećarstva i izvornih hrvatskih sorti. Ovdje je, kako su pojasnili, riječ o nasadima manjim od jednog hektara, stoga ne potpadaju pod poticajne politike Europske unije, ali nacionalna politika ima prostora njih prepoznati i posebno ih nagrađivati.

Predložili su sljedeće mjere:

1. Potrebno je uvođenje posebnih mjera za cvjećarski sektor – Ministarstvo poljoprivrede treba raspisati Javni poziv za potpore isključivo za proizvođače cvijeća. Ovim bi se proizvođačima pružila posebna pažnja i podrška kako bi prebrodili trenutne poteškoće.

2. Izmjenama Programa ruralnog razvoja povećala bi se sredstva namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji u odnosu na nepoljoprivredne djelatnosti. Trenutno je samo 27% ukupnih sredstava za Ruralni razvoj isplaćeno za poljoprivredne investicije, dok ostatak odlazi u nepoljoprivredne aktivnosti kao što su tehnička pomoć, poučne staze, vrtići i vatrogasni domovi.

‘Smatramo da će ove mjere pomoći oživjeti cvjećarsku industriju u Hrvatskoj i stvoriti mogućnost za njezin održivi razvoj. Imamo sve potrebne resurse za uspješan rast ovog sektora, a vrijeme je da djelujemo kako bismo postigli ravnotežu između uvoza i domaće proizvodnje cvijeća, očuvali radna mjesta te osigurali održivu i prosperitetnu budućnost za ovu granu poljoprivrede’, poručili su.