Znanstvenici su otkrili da ženke krokodila mogu polagati jaja bez parenja, koristeći reproduktivnu strategiju poznatu kao partenogeneza ili ‘djevičansko rođenje’. To otkriće sugerira da bi ova neobična reproduktivna sposobnost mogla imati svoje korijene još iz doba dinosaura, javlja Zimo.

Jedna ženka američkog krokodila u zatočeništvu je 2018. godine položila jaja, uključujući i jedno s vidljivim fetusom, bez ikakvog doprinosa muškog partnera. Genetske analize koje je proveo tim američkih znanstvenika, potvrdile su pojavu partenogeneze kod krokodila.

Ovo otkriće nudi primamljive uvide u moguće reproduktivne sposobnosti izumrlih arhosaurskih rođaka krokodila i ptica, osobito pripadnika Pterosauria i Dinosauria, pišu autori studije predvođeni Warrenom Boothom, evolucijskim biologom s Virginia Tech-a. Navedena studija objavljena je u časopisu Biology Letters.

Što je partenogeneza?

Partenogeneza je oblik nespolnog razmnožavanja, gdje ženke mogu proizvesti potomstvo bez parenja. Ženke gmazova, poput krokodila, mogu spojiti dvije svoje stanice kako bi stvorile održiv embrij, bez potrebe za spermom.

Dok se partenogeneza nekoć smatrala rijetkom, primijećena je u preko 80 vrsta kralješnjaka, uključujući guštere, zmije, morske pse i raže. Ova reproduktivna strategija pronađena je i kod životinja u zatočeništvu i, u novije vrijeme, kod nekih divljih životinja.

Genetska analiza otkrivenog fetusa američkog krokodila pokazala je gotovo identičan genotip njegovoj majci, što ukazuje da je automiksis terminalne fuzije uključen u reprodukcijski mehanizam krokodila. Navedeni mehanizam također je primijećen kod ptica, zmija i guštera.

Iako partenogeneza omogućuje ženkama da se samostalno razmnožavaju kada su parovi rijetki, ona ne osigurava genetsku raznolikost poput potomstva proizvedenog spolnom reprodukcijom. Iako se jaja u ovom slučaju nisu izlegla, važno je napomenuti da partenogenetska jaja kod drugih vrsta mogu imati različite stope izlijeganja, ali do samo 3 posto.