U akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni doktorski studij bilo je upisano 4788 doktoranada, objavio je Državni zavod za statistiku.

Najviše doktoranada bilo je upisano na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, i to njih 60,5 %, na Sveučilištu u Osijeku bilo ih je upisano 12,0 %, na Sveučilištu u Rijeci 10,3 %, na Sveučilištu u Splitu 8,0 %, na Sveučilištu Sjever 2,8 %, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu 2,4 %, na Sveučilištu u Zadru 2,2 %, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,7 %, na Sveučilištu u Dubrovniku 0,6 %, na Sveučilištu u Puli 0,3 %, te na Libertas međunarodnom sveučilištu 0,2 %.

Među upisanima na sveučilišni doktorski studij više žena

Od ukupnog broja upisanih na sveučilišni doktorski studij bilo je 2742 doktorandica (57,3 %). Najviše upisanih doktorandica bilo je na Sveučilištu Sjever, 81,3 %. Slijede Sveučilište u Puli, sa 75,0 %, Sveučilište u Osijeku, sa 65,2 %, Sveučilište u Dubrovniku, s njih 63,3 %, Sveučilište u Splitu, s 58,2 %, Hrvatsko katoličko sveučilište, s 56,5 %, Sveučilište u Zadru i Sveučilište u Rijeci, s po 55,8 % upisanih doktorandica, Sveučilište u Zagrebu, s 55,2 % i Libertas međunarodno sveučilište, s 50,0 %, dok je na Sveučilištu u Slavonskom Brodu upisano najmanje doktorandica, njih 9,0 %.

Najviše doktoranada upisuje poslijediplomski studij u dobi od 25 do 29 godina

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše je doktoranada u skupini 25-29 godina (33,1 %), a najmanje u skupini 55 i više godina (3,0 %). U skupini 30-34 godine ima 23,6 % doktoranada, u skupini 35-39 godina 15,0 %, u skupini 40-44 godine 10,7 %, u skupini 45-49 godina 7,3 %, u skupini do 24 godine 2,5 %, a u skupini 50-54 godine ima 4,8 % doktoranada.

Područje društvenih znanosti najzastupljenije je pri odabiru doktorskog studija

Promatrajući znanstvena područja na koja se odnose studiji, najviše doktoranada upisalo je sveučilišni doktorski studij iz područja društvenih znanosti (24,9 %), a slijedi područje tehničkih znanosti (22,5 %). Sveučilišni doktorski studij iz područja biomedicine i zdravstva upisalo je 15,9 % doktoranada, iz područja prirodnih znanosti 15,3 %, iz područja humanističkih znanosti 9,9 %, iz interdisciplinarnih područja znanosti 6,8 %, iz područja biotehničkih znanosti 4,5 %, a iz umjetničkog područja 0,2 %.

Sveučilišni doktorski studij u Republici Hrvatskoj upisalo 5,1 % stranih državljana

Prema prebivalištu, 94,9 % doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 5,1 % izvan nje. Među njima su najzastupljeniji državljani Bosne i Hercegovine te Kosova, a doktorski studij uglavnom su upisali na Sveučilištu u Zagrebu. Prema državljanstvu, od ukupnog broja doktoranada 96,6 % jesu državljani Republike Hrvatske, a 3,4 % ih ima strano državljanstvo. Od svih doktoranada hrvatskih državljana 93,3 % ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 6,4 % izvan nje.

Sveučilišne doktorske studije najviše upisuju zaposleni u obrazovanju

Zaposlenih je doktoranada 96,9 %, a 3,1 % ih je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada najviše ih je zaposleno u području obrazovanja, 42,2 %. U području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 18,0 %, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 14,9 %, u području javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja 7,2 %, u području informacija i komunikacija 3,6 %, u području prerađivačke industrije 3,1 %, u području umjetnosti, zabave i rekreacije 2,2 % i u području ostalih uslužnih djelatnosti 2,0 %, dok ih je 6,8 % zaposleno u ostalim djelatnostima.

Troškove studija doktorandi uglavnom plaćaju sami

Doktorski je studij od ukupnog broja doktoranada 50,4 % njih platilo osobno. Za 39,4 % doktoranada troškove studija platio je poslodavac, za 7,4 % doktoranada studij je financiran iz državnog proračuna, a za njih 2,8 % način plaćanja studija u kategoriji je Ostalo.