Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić uputio je župnim uredima, ustanovama i samostanima u nadbiskupiji poziv na molitvu za Crkvu i njezine službenike, koji donosimo u cijelosti.

‘Preuzimanje službe i ustoličenje novoga nadbiskupa važan je događaj za našu Nadbiskupiju za koji se valja pripraviti molitvom i drugim duhovnim sadržajima. U vidu priprave za dan ustoličenja novoga nadbiskupa, mons. Zdenka Križića, određujem neka u četvrtak, 26. listopada 2023. diljem Splitsko-makarske nadbiskupije bude dan molitve (osobne i zajedničke) za Crkvu i njezine službenike koji su svetim ređenjem i poslanjem postali navjestitelji Radosne vijesti, djelitelji svetih Tajna i odgojitelji naroda Božjega. 

U tom vidu: 

Neka se u okviru uobičajene listopadske pobožnosti nakon liturgijskih čitanja uputi par riječi o biskupu – učitelju vjere. 

Neka molitva vjernika bude zahvala za Crkvu i njezine službenike.

Uzorci:

Uputimo sada, braćo i sestre, Bogu svoje molitve za Crkvu i njezine službenike:

Za Crkvu i za Papu: Molimo za svetu Crkvu Božju, neka se Bog udostoji mir joj udijeliti, ujediniti je i štiti po cijelom krugu zemaljskom, kako bi ustrajala postojanom vjerom u ispovijedanju imena Isusova. A našega papu Franju neka  Gospodin čuva zdrava i nepovrijeđena svojoj svetoj Crkvi, molimo te: Gospodine usliši nas!

Za naše nadbiskupe: Gospodine Isuse Kriste, pastiru Crkve i svoga naroda, blagoslovi naše nadbiskupe Želimira, Zdenka i Marina. Uzdrži ih i jačaj svojom milošću da nas vode apostolskom revnošću. Neka nas blagoslivlju svojim molitvama i poučavaju u Tvom svetom nauku. Neka s pažnjom pristupaju mladima, a strpljivo bolesnima i starima. Obdari ih skrušenošću pred siromasima i hrabrošću pred onima koji Crkvu ne vole. Blagoslovi njihov rad plodovima milosti i daruj im jednoć krunu života u vječnosti, molimo te: Gospodine usliši nas!

Za svećenike i Bogu posvećene osobe: Svemogući Bože, usliši dobrostivo naše molbe i daj da svećenici i redovnici, koje si po neizmjernoj dobroti svoje blagosti uzvisio na službu nebeskih tajna, budu dostojni sluge tvojih oltara. Neka ono što njihov glas iznese tvojom posvetom bude i potvrđeno. – Marijo, Majko Crkve, molimo Te za naše redovnice koje nosi žar ljubavi prema Tvome Sinu i prema bližnjima koji su u potrebi. Neka odano i strpljivo služe na zemlji Tvome Kraljevstvu i steknu sreću vječne domovine molimo te: Gospodine usliši nas!

Za duhovna zvanja: Gospodine Isuse Kriste, ti si odredio da molimo gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju. Daj našoj Crkvi dovoljan broj svetih svećenika, redovnica i redovnika. Pomozi mladima da shvate veličinu tvoje ljubavi te prihvate svećeničko ili redovničko zvanje koje im ti nudiš. Marijo Majko Crkve i kraljice apostola, u velikoj potrebi duhovnih zvanja, zagovaraj nas kod svog Sina Isusa Krista, molimo te:  Gospodine usliši nas!

Usliši nas, Bože, u svakoj molitvi i prošnji našoj, po Kristu Gospodinu našemu. Amen’.

‘Biskup je vidljivi princip jedinstva partikularne Crkve (za nagovor)

Za duhovno zvanje (đakonsko, svećeničko i biskupsko) velimo da spada u područje ‘otajstava vjere’, jer su u njegovu nastanku, hodu i rastu uključeni Bog i čovjek, obitelj i zajednica vjernika, čitava Crkva Kristova. Zato je sveti Ivan Pavao II. govorio da je ‘zvanje dar i otajstvo’. Sveti Ivan M. Vianney je govorio da je ‘duhovno zvanje neprocjenjivi dar Crkvi i čovječanstvu. Stoga je napisao ‘kad bi svećenik shvatio koliko je velik, umro bi; ne od straha, nego od ljubavi. Jer, svećeništvo je ljubav Isusova srca’. Ova Ivanova rečenica ušla je u Katekizam Katoličke Crkve (br. 1589) kako bi se potkrijepilo veličinu svetoga Reda. To posebice imamo pred očima kad  razmišljamo o ‘daru punine svetoga Reda’ našega nadbiskupa Zdenka, koji u subotu 28. listopada 2023. preuzima vodstvo naše nadbiskupije.

Onaj koga Crkva izabire i imenuje za službu nadstojnika ima ‘biti čovjek Božji i čovjek molitve, vjeran, pobožan, razborit i dobar’. Njegova duša treba biti trajno otvorena Bogu od kojeg dolazi svaki dobar dar. U svijetu nesigurnosti i konfuzije biskup je pozvan vojevati i usmjeravati na pravi put spasenja. Zato apostol Petar upozorava starješine (svećenike, biskupe, odgojitelje) ‘neka pasu i nadgledaju povjereno stado, ne prisilno, nego dragovoljno’, pa s četiri jednostavna glagola opisuje što im je činiti: ‘Sve poštujte, bratstvo ljubite, Boga se bojte, kralja častite’ (1. Pt, 2, 17). Ne zaboravlja pri tom podsjetiti kako ‘valja trajno bdjeti i vojevat’, jer, protivnik ljudi, đavao, obilazi ‘tražeći koga da proždere’. Njemu se stameni u vjeri valja trajno odupirati’. 

Kao nasljednik apostolâ, biskup je snagom svetoga Reda vidljivi princip jedinstva partikularne Crkve. Potrebno mu je kao i alkaru ‘oštro oko i sigurna ruka’. Stoga, u Svetom Pismu nalazimo slikovit govor u kojem se opisuju biskupa kao ‘pastira, ribara, stražara, čuvara, otca, brata, prijatelja, tješitelja i učitelja’. Svaka od ovih slika ima svoju težinu, svoje značenje i obilježje. Posebice je upečatljiva uloga stražara koji bdije i uočava što se to u nejasnim okolnostima zbiva: ‘Budno oko uvijek gleda, sakrit mu se ništa ne da’, veli narodna mudrost. Stražar, naime ima srce i dušu mame koja bdije, gleda i djeluje. Kao ono Marija u Kani koja srcem majke i domaćice shvaća potrebu mladoženje pa veli: ‘Sine, vina nemaju’ (Iv 2, 3). 

Kao učitelj vjere i morala biskup je ne samo voditelj i liturg, već i učitelj vjere. On je javni svjedok evanđelja koji svjedoči što vjeruje, te prosuđuje i na primjeren način nalaže što se ima vjerovati. U slučajevima otpada on bez straha preuzima ulogu proroka, pa hrabro naviješta kršćanske istine i prave vrijednosti. Srcem dobroga pastira ide tražiti što je izgubljeno, te kada treba upozorava na ‘krive i zavodljive ideologije koje šire poluistine o čovjeku i svijetu“. Istim stavom jasnoće i odvažnosti kritizira proces nezdravih i neprihvatljivih nazora u vjerničkim redovima. Molimo za nadbiskupa Zdenka da kao ‘Kristov vitez’ bude dar Crkvi, nadbiskupiji i našem narodu. Neka poniznim srcem poput Marije veli: ‘evo službenika Božjega’; nisam dostojan, ali na tvoju riječ, Gospodine, bacit ću mrežu’ (Lk 5, 5). 

Službu biskupa neki uspoređuju s ulogom svetoga Josipa kojega svečano predslovlje opisuje kao ‘vjernoga i mudroga slugu koji je postavljen kao otac i čuvar Svete Obitelji’. Biskupi su također pozvani biti vjerni i mudri očevi i čuvari biskupijske obitelji. U stara vremena nazivali su ih ‘anđelima Crkve’, poput onih zabilježenih u Ivanovom Otkrivenju. Anđeli, naime, stoje pred licem Božjim i puno mole za povjerene duše. Tako i biskup ima biti čovjek molitve koji Bogu preporučuje i zagovara svoje stado. Analizom tekstova u kojima Isus opisuje kakvi bi imali biti sluge kojima Gospodin povjerava svoja zaduženja, otkrivamo tri bitne odlike koje bi imale biti sastavnim dijelom biskupove osobnosti. To je vjernost u upravljanju povjerenim blagom, mudrost koja ne sudi prema željama i strastima, već se trudi otkrivati istinu i onda kad je neugodna. I treća odlika kojom Isus opisuje vjernoga slugu jest dobrota: ‘Slugo dobri i vjerni, uđi u veselje gospodara svoga’ (Mt 25, 21). Molimo neka nadbiskupu Zdenku ovaj otajstveni događaj preuzimanja službe bude i njegovo velikodušno uzdarje Bogu, Crkvi i povjerenom puku ove časne Nadbiskupije. A Gospodin, koji ga je pozvao i odabrao, neka do kraja izvede ono što je započeo na njegovome krštenju’.