Porez na nekretnine još se neko vrijeme ne planira uvesti u Republici Hrvatskoj. Dogodio se pokušaj 2017. godine, ali se tada odustalo zbog iznimnog negodovanja javnosti. 

– Stav je Ministarstva financija da u ovom trenutku porez na nekretnine nije za razmatranje – izjavila je na okruglom stolu ‘Porez na nekretnine’, održanom u sklopu 14. Simpozija ovlaštenih inženjera geodezije u Opatiji, Nada Pavlinić iz Sektora za normativu Porezne uprave Ministarstva financija. 

Pavlinić je istaknula kako se već 2017. vidjelo da nismo bili spremni za uvođenje poreza na nekretnine. 

– Nemamo ažurne i ažurirane baze, jedinice lokalne samouprave nisu imale dovoljno vremena da ustroje zone i utvrde koeficijente po kojima bi se razrezivalo – nastavila je-

Na pitanje koliko će uvođenje poreza na nekretnine imati utjecaj na tržište nekretnine, Vedrana Likan, direktorica Colliers Hrvatska, kazala je kako porez na nekretnine mora biti dio sveobuhvatne intervencije u porezni sustav. 

– Rad je izrazito oporezovan, rentijerska ekonomija se potiče paušalnim oporezivanjem rente, stvoren je diskriminatorni sustav. Čak 86% građana Hrvatske vlasnik je svoje nekretnine, dok u zapadnoj Europi ta brojka iznosi 20%. Mi sada imamo snažnu akumuliranu potražnju za stanovima, tj. nekretninama za stanovanje. Obitelji su narasle, sigurnije je okruženje, svi investiraju u nekretnine, krediti su dostupni. Da je ponuda novih stanova u Zagrebu i trostruko veća, ona ne bi mogla  zadovoljiti akumuliranu potražnju. Zato je ogroman pritisak na cijene. Jedan od alata koji bi podržao da građevinski sektor raste i da se tržište nekretnina konsolidira i dinamizira i postane likvidnije i unosnije je upravo porez na nekretnine – istaknula je Likan. 

Matjaž Grilc (predsjednik Uprave slovenske tvrtke DIGI data) govorio je o slovenskom iskustvu s uvođenjem poreza na nekretnine, a uz njega na okruglom stolu sudjelovali su i Anja Batina, direktorica tvrtke Prehnit, te prof. Ana Rimac Smiljanić s Ekonomskog fakulteta u Splitu. 

Na okruglom stolu je zaključeno kako Hrvatskoj porez na nekretnine treba, da je proces uvođenja tog poreza dugotrajan i da je nužno napraviti prvi korak i krenuti. Ovaj porez smanjio bi potražnju za nekretninama i oslobodio ponudu. Porez neće donijeti puno novaca u lokalne proračune, ali će pozitivno utjecati na investicije.

Žene u geodeziji – žene u muškom zanimanju

Simpozij pod nazivom ‘Žene u geodeziji’ organizirala je Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, u suradnji s Council of European Geodetic Surveyors – CLGE. Glavna tema 14. Simpozija – ‘Žene u geodeziji’ područje je koje do danas u struci nije službeno razmatrano, no sve je veći broj žena u toj struci, što do nedavno nije bio slučaj. Na Simpoziju je razmatrano mjesto i uloga žena u geodetskoj struci, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini. Na ovu temu danas će biti organizirana i dva okrugla stola posvećena ženama u geodeziji, koja je inače tipično muško zanimanje u kojem se posljednjih godina pojavljuje sve više žena, inženjerki geodezije i uspješnih poduzetnica.

Uloga dronova u geodeziji

Na predavanju ‘Primjena bespilotnih letjelica u geodetsko-geoinformatičkoj struci u Hrvatskoj’ Željka Bačića, bivšeg ravnatelja Državne geodetske uprave, i magistra Zvonimira Nevistića bilo je govora o proširenosti upotrebe dronova, odnosno bespilotnih letjelica među inženjerima geodezije. Bespilotne letjelice, kao i digitalni senzori za snimanje površina razvili su se u proteklih desetak godina izuzetno brzo te su danas takvi sustavi sve prisutniji u geodeziji i geoinformatici, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. 

Dok je globalno tržište komercijalnih dronova 2013. godine iznosilo 600 milijuna američkih dolara, ono je za 2022. procijenjeno na 10.738 milijuna dolara. U studenom 2020. godine provedena je anketa o upotrebi bespilotnih letjelica među inženjerima geodezije, članovima Komore i geodetskim tvrtkama kojim su se prikupili podaci o tome do koje su mjere geodetsko-geoinformatički sustav i struka ovladali primjenom bespilotnih letjelica. Anketa je poslana na mail adrese 971 osobe, a zaprimljena su 142 odgovora koji su dali reprezentativni uvid trenutnog korištenja te tehnologije u geodetsko-geoinformatičkoj struci i perspektivu korištenja u budućnosti. Može se reći da je primjena dronova danas gotovo neograničena. Pri tome treba uočiti da cjelokupni sektor nekretnina i građevinarstva predstavlja manje od četvrtine ukupnog tržišta, što ukazuje da geodetsko-geoinformatički sektor u cjelokupnom komercijalnom tržištu dronova i usluga koje se pružaju pomoću dronova predstavlja tek mali dio ukupnog tržišta.   

Više od 5% ispitanika – inženjera geodezije – navelo je da koristi. Velika većina dronova koji su u uporabi su kopteri nižeg cjenovnog razreda (2/3 različiti modeli kineske tvrtke DJi), a manje od 5% su letjelice s čvrstim krilom. Najveći broj geodeta koristi dronove dvije do pet godina što potvrđuje da je riječ o novoj tehnologiji, ali je povezano i s time što je Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova usvojen tek 2015. godine čime je omogućeno brže širenje primjene dronova, istaknuto je na 14. Simpoziju. 

Podaci dronova mogu poslužiti kao podloga za izradu registra prometnica, video vizualizaciju, klasifikacije zemljišta za potrebe kontrole, za analizu osunčanosti i kubaturu šuma, za snimanje dalekovoda, vegetacije i speleoloških objekata, za 3D model nekog naselja, kao i u poljoprivredi. 

14. Simpozij je dao uvid u nove metode djelovanja u geodeziji struke i u daljnji razvoj suvremenih tehnologija koje mogu unaprijediti geodeziju i geoinformatiku, ali i druga rubna područja izvan struke. Tako je jedno od predavanja bilo posvećeno proširenoj stvarnosti pod nazivom ‘Primjena proširene stvarnosti u turističkim i navigacijskim aplikacijama’, a održale su ga Iva Cibilić i Vesna Poslončec-Petrić.

Ovogodišnji 14. Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije održava se po hibridnom modelu, predavanja se mogu pratiti uživo u Opatiji, ali i putem live streaminga.