Cijene nekretnina u prosjeku su rasle za šest posto na krilima jeftinog novca i potražnje ulagača koji žele zaštititi svoj kapital od inflacije, ali unatoč tome, tržište se suočava s brojnim izazovima. Skori ulazak u Schengen i eurozonu mogao bi imati dodatan pozitivan efekt na prodaju nekretnina, no situacija će prvenstveno ovisiti o globalnim gospodarskim kretanjima, a tu se uskoro očekuje rast kamata pa samim time i korekcija cijena na tržištu. To su samo neki od zaključaka 33. Foruma poslovanja nekretninama u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher uvodno je istaknuo kako je tržište nekretnina u direktnoj vezi s graditeljstvom koje raste, ali se suočava i s izazovima poput nedostatka radne snage i rasta cijena sirovina. 

– Slična je situacija i kod vas, tržište je došlo na svoje i drago mi je čuti da je velika većina vas zadovoljna poslovanjem. Ipak, uvijek trebate biti na oprezu i kvalitetno raditi na tome da se održi stabilnost. Kako trenutno vidimo, cijene su se počele normalizirati, kao i nabava, pa vjerujem da će se uskoro stanje generalno stabilizirati – izjavio je Zaher.

Dodao je kako će HGK nastaviti pružati potporu razvoju struke u iskorištavanju njezinog punog gospodarskog potencijala. 

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović kazao je kako prosječni rast cijena nekretnina na godišnjoj razini iznosi šest posto i upozorio da rast cijena nužno ne znači i povećanje ukupnog  prometa nekretnina. 

– Cijene rastu po bitnoj većoj stopi od realiziranih, što govori o dijelu nerealnih očekivanja vlasnika. U globalu, potražnja raste jer se nekretnine u pandemijsko vrijeme čine kao sigurna investicija, a potiču je i niske kamatne stope, odnosno strah od rasta inflacije – objasnio je Ranilović.

Naveo je i kako je domaće tržište nekretnina izrazito polarizirano jer s jedne strane imamo veliki promet uz Jadran i u Zagrebu, dok je u ostatku Hrvatske još uvijek usporeno. 

Naglasio je kako petina ukupnog prometa nekretninama otpada na strance, dok je u ukupnom vrijednosnom volumenu taj postotak i veći. 

– Za nas je bitno da nerealnim ne stvorimo cjenovni balon koji bi doveo do bitnog usporavanja prometa – rekao je Ranilović.

Potom se posebno osvrnuo na važnost korektnog odnosa među agencijama zbog kojeg cijela profesija pati. 

– Odgovornost pojedinca je naša odgovornost kao struke – upozorio je i tako dao dobar uvod u prezentaciju ‘Kodeks etike u poslovanju posrednika u prometu nekretnina; kolegijalnost i odnosi među agencijama’ Lade Košute Vukić iz PBZ Carda.

Ona je detaljnije predstavila rad Komisije za pritužbe Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

– Najveći problemi nastaju zbog naplate posredničke naknade od obje ugovorne strane – prodavatelja i kupca. Ukoliko su obje strane upoznate s tim i potpisale su ugovor, ne radi se o prekršaju, međutim često se susrećemo s traženjem naplate bez pisanog naloga, odnosno ugovora, pod uvjetom nemogućnosti razgleda nekretnine. Takvo neprofesionalno ponašanje šteti ugledu cijele struke. Imamo i slučajeve dvostruke prodaje, kao i opstruiranja prodaje. Nepristojna komunikacija također nanosi štetu cijeloj profesiji, kao i nelojalna konkurencija – izjavila je Košuta Vukić, zaključivši kako nema napretka struke bez poštivanja pravila i dobrih praksi. 

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica održao je prezentaciju ‘Utjecaj ulaska u Eurozonu i Schengensko područje na tržište nekretnina’. Istaknuo je kako ulazak u Schengen povećava putovanja i transport te otvara vrata povećanju direktnih stranih investicija. 

– U tom kontekstu svakako je za očekivati pozitivan efekt na Istru i Kvarner zbog ukidanja granica, kako za turizam, tako i za rezidencijalni segment tržišta. Što se uvođenja eura tiče, kako se naš ulazak u eurozonu otprilike poklapa s normalizacijom monetarne politike, za pretpostaviti je da ćemo ući u trenutku rastućih pritisaka za dizanje kamatnih stopa, a samim time i korekcija na svim tržištima. Kamatne stope će biti niže nego da smo ostali izvan eurozone, ali je upitno hoće li biti niže nego sada – poručio je Tica, upozorivši kako je ECB sredinom studenog 2021. objavio kako zbog poremećaja u dobavnim lancima i rada od kuće koje transformira potražnju za stambenim prostorom, postoje rizici za ‘pucanje balona’ na stambenom tržištu. 

Vedrana Filipović-Grčić, pomoćnica glavnog državnog inspektora, kazala je kako nije zamijećen porast prijava u odnosu na protekle godine, a zaprimljene prijave su se odnosile na nepravilnosti u naplati provizije, nepridržavanje općih uvjeta, uvjetovanje razgledavanja nekretnina potpisivanjem ugovora o posredovanju te obavljanje djelatnosti bez rješenja. 

– Tijekom 2021. godine, u tri slučaja utvrdili smo obavljanje djelatnosti bez rješenja nadležnog ministarstva, dok su ukupno obavljena 42 nadzora temeljem Zakona o posredovanju u prometu nekretninama u kojima je ukupno utvrđeno 20 povreda zbog kojih su poduzete propisane upravne i prekršajne mjere. Kontrolirane su i obveze po Zakonu o zaštiti potrošača u dijelu omogućavanja podnošenja prigovora potrošača, odgovora u propisanim rokovima na prigovore potrošača kao i sporadični slučajevi nepoštene poslovne prakse  prema potrošačima – elaborirala je Filipović-Grčić. 

Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, pričao je o Zakonu o obnovi. Rekao je kako je mit da su zgrade u Zagrebu teško oštećene zbog neodržavanja jer je problem u samoj konstrukciji starih građevina koje zahtijevaju ozbiljne investicije da bi se mogle nositi s jačim potresima. 

– Nastala je šteta od 86 milijardi kuna u Zagrebu i 42 milijarde na Baniji, a potresi na ovom području mogu biti i do 20 puta jači. Stoga je važno da odradimo konstrukcijsku obnovu, a onda se kasnije možemo baviti cjelovitom obnovom – naglasio je.

Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave, govorila je o Pravilniku o porezu na dohodak i paušalnom obrtu, kazavši kako je cilj uvođenja tog poslovnog modela bio porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika, kao i poticanje digitalizacije. 

– Koja je ljepota paušalnog oporezivanja? Ako pogledate njegove obveze, one se svode na izdavanje računa i njegovu fiskalizaciju – rekla je Vuraić Kudeljan.

Inače, Forum poslovanja nekretninama glavno je mjesto okupljanja i poslovne edukacije industrije poslovanja nekretninama. Održava se dva puta godišnje i svojim programom upoznaje struku s novostima u regulatornom okruženju i trendovima na tržištu nekretnina, a koliko je bitan za kompletnu profesiju – dokaz je i brojka od preko 500 sudionika.