Za građevinu u Hrvatskoj možemo očekivati desetljeće ubrzanog razvoja. Kako razvojem i realizacijom projekata upravljati na najbolji mogući način, od prve skele do zbrinjavanja građevinskog otpada, bila je tema današnje konferencije u HGK Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost, u organizaciji HGK i u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

‘Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti. Naglašavam, u vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, mi imamo priliku ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu – priliku koju moramo iskoristiti,’, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović. 

‘Beton, cigla, crijep, keramika, metal – sve je to moguće vrlo jednostavno vratiti u proizvodne procese. Procjenjuje se da je u 2021. godini nastalo 1,63 milijuna tona građevinskog otpada, što je gotovo 17 posto više nego godinu prije’, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

‘Potrebno je diljem Hrvatske osigurati u brojnim jedinicama lokalne samouprave osigurati reciklažna dvorišta, gdje se može taj građevinski otpad oporabljati i s druge strane povećati aktivnosti tvrtki, njih 300-tinjak, koje se u ovom trenutku bave oporabom’, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

‘Kod proizvodnje građevinskog materijala postoji mogućnost da se primarna sirovina u prosjeku minimalno supstituira s 10 do 15 posto sa zamjenskom sirovinom, odnosno s recikliranim građevinskim otpadom. Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal godišnje reciklirati i koristiti za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1,5 milijuna tona građevinskog otpada, što je značajno iznad količina koje godišnje nastaju u Hrvatskoj. Mi smo spremni i možemo biti efikasno rješenje,’, rekao je predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK Davor Blažek.