Poznati su podaci od početka godine do 30. kolovoza, dokad je Hrvatska imala više od 16 milijuna turista koji su ostvarili gotovo 88 milijuna noćenja, što je u odnosu na lani 7% više dolazaka i 2% više noćenja, dok su potpuno izjednačeni rezultati s rekordnom, 2019., javlja HRT.

Iako je prvi rujna, Hrvatska turistička zajednica podatke o broju dolazaka i noćenja gostiju objavit će tek idući tjedan jer, kažu, u sustavu još nisu svi gosti koji su jučer, posljednjeg dana kolovoza, stigli u našu zemlju. 

Noćenja u apartmanima u blagom su padu, što ne iznenađuje s obzirom na golem porast broja kreveta u toj vrsti smještaja.

Kampovi stoje malo bolje nego lani, a najveći porast broja noćenja ostvarili su hoteli, u kojima imamo najmanje smještajnih jedinica nužnih za razvoj cjelogodišnjeg turizma kojemu težimo.

U hotelima diljem obale sezona ne jenjava

Za razliku od privatnog smještaja i kampova, u hotelima diljem obale sezona ne jenjava. U ovom pulskom hotelu s mnogobrojnim sadržajima – slobodnih kreveta nema.

Da cjelogodišnji rad hotela uvelike pridonosi produljenju sezone, dobro znaju u Rovinju.

– Većina naših hotela u destinaciji Rovinj ostaje otvorena preko zime, to je minimum 4-5 hotela koji rade. Imamo jako dobre najave za rujan tako da očekujemo dobru posezonu – kazao je David Flam, direktor marketinga Maistre.

– Možemo slobodno reći da se restorani prilagođavaju gostima hotela, odnosno rade preko zime jer vide da ima upita, ima i potrebe da budu otvoreni – kazala je Iva Damuggia, TZ Rovinj.

U Opatiji tako posluju odavno. Nekoliko desetaka tamošnjih hotela ostvarilo je ove godine iznadprosječan porast broja noćenja – od čak 10-ak %. Ni jesen neće biti ništa slabija.

– Već su počela neka prva kongresna događanja. Velik broj njih najavljen je za cijeli rujan. I ne samo to, traži se soba više već tjednima – istaknuo je Ivan Sarajlić, glasnogovornik Liburnia Riviera Hotela.

No udio hotela u ukupnom turističkom smještaju nikada nije bio manji. S nekadašnjih 18 posto, pao je na 9 i pol jer je privatni smještaj u samo godinu dana porastao za gotovo 60 tisuća kreveta, što je, kaže struka, kao 120 hotela. Najvećim dijelom riječ je o apartmanskim zgradama.

– Pokušajmo zamisliti kakav bi hrvatski turizam bio da smo zaista u godinu dana na tržište stavili 120 novih hotela, svaki s 250 soba, odnosno 500 kreveta. Efekti takve aktivnosti bi bili neusporedivo veći u odnosu na ovo što nam se dogodilo – rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

A dogodio se velik pritisak na infrastrukturu ljeti u mnogim mjestima koja već početkom rujna počinju sličiti naseljima duhova. Jer, većina je apartmana, poput ovih u Premanturi na jugu Istre, namijenjena kratkoročnom iznajmljivanju ili prodaji. Sadržaja nema pa nema ni gostiju nakon vrhunca sezone, pa tako ni potrebe za ikakvim uslužnim djelatnostima.

Glavina: Ove godine 10 posto Nijemaca nego rekordne 2019.

Cijela sezona prošla je u nagađanjima hoće li biti podbačaja zbog visokih cijena, prema zadnjim podacima 2 posto više noćenja u dosadašnjem dijelu godine.

– Vrlo smo zadovoljni turističkom godinom. Ako gledate podatke iz rekordne 2019., sjetit ćete se da smo na cijelom nizu destinacija u glavnom dijelu sezone imali problema s prekomjernim turizmom i opterećenjem na koje nismo mogli odgovoriti.  Upravo je naš plan i ono što provodimo da napravimo disperziju turizma iz srca sezone na predsezonu i posezonu, odnosno da razvijamo cjelogodišnji turizam – naglasio je za HTV Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma.

Glavina je rekao kako je predsezona bila rekordna u povijesti hrvatskog turizma. 

– Ona je bila malo manje ispod 15 posto. Rezultati u srpnju i kolovozu bili  su na razini prošlogodišnjih, otprilike blizu rezultata koje smo imali 2019. – rekao je Glavina i dodao da se očekuje i jako dobra posezona.

Činjenica je da su Nijemci ove godine manje putovali, ne samo u Hrvatsku, nego i u druge zemlje.

– U odnosu na rekordnu 2019., ove godine imamo 10 posto više Nijemaca. Prošle godine je bio iznimno uvećan broj njemačkih turista dijelom zato što se avioindustrija nije bila kompletno oporavila – rekao je Glavina.

Prijedlog novog Zakona o turizmu tijekom rujna ide na Vladu, među ostalim dat će mogućnost jedinicama lokalne samouprave da ograniče broj smještaja koji je samo ove godine u kućnoj radinosti narastao za gotovo 60.000 kreveta. 

– Vjerujemo da će se adekvatne, stručne studije donijeti kako bi se mogle donijeti eventualne odluke i vidjeti postoji li negdje problem. Ako postoji problem, te odluke prepuštamo jedinicama lokalne samouprave. Logično je stvoriti alate i dati našim destinacijama da odlučuju. Vjerujem da će one jedinice, koje žele aktivno upravljati turizom, iskoristiti te alate i da ćemo imati turističke politike koje će omogućiti svakoj destinaciji da se isprofilira u ono što želi biti jer ne treba svaka destinacija izgledati isto – poručio je Glavina.