Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta rekao je da se nalazimo u pravoj turističkoj godini kad su se sva tržišta vratila i reguliran i vraćen cijeli avio promet.

– Turistička godina je cijelu godinu i bilježimo rezultate. Na nivou godine imamo izvanredne rezultate, jako dobri što se tiče dolazaka i noćenja. Imali smo najbolju predsezonu u povijesti hrvatskog turizma. Očekujemo i izvanrednu posezonu. U srpnju i kolovozu primjetan je trend dolazaka, a nešto kraći boravaka. Ljudi putuju više puta godišnje na manji broj dana. To je sasvim prirodno. Naše bitno mjerilo su prihodi, rekao je za HRT.

Naglasio je kako je turizam dao snažni doprinos hrvatskom gospodarstvu.

– U prvom kvartalu rekordni rast prihoda od 38 posto. Očekujemo kad povučemo crtu na kraju kalendarske godine, naravno cijele turističke godine, da ćemo biti itekako sretni i zadovoljni s rezultatom, dodao je.

Bernard Zenzerović, direktor Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, rekao je da je očekivano da turisti borave kraće s obzirom na okolnosti, gospodarska kretanja koja se događaju.

– Činjenica je da je sezona bila dobra, pokazatelji su jako dobri. I to isto vrijedi i za hotele i kampove, organizirani smještaj. I jedan i drugi imaju pluseve na svojim kontu. Ono što je bitno u ovom tijeku turističke godine. Prihodovno isto će godina sigurno biti bolja, nego što je bila prošle godine. Ono što cijeli sektor opterećuje već sad je tema troškova, koji dalje dosta brzo rastu. Gosti su bez nekakvih iznenađenja ostali tradicionalno nama vjerni iz naših najbližih emitivnih tržišta. U principu nekakvih velikih pomaka na top listama glavnih gostiju nije bilo, rekao je Zenzerović. 

Komentirao je dolaske talijanskih turista te broj gostiju u špici sezone.

– Puno se toga spominjalo ovo ljeto i rezultati iz talijanskog tržišta i svi drugi su dobri. Pitanje je da li nama uopće u špici sezone treba više gostiju. Posebno s obzirom na opterećenost naših destinacija koju već imamo. Neki su tu posebno opterećeni. I dalje nam trebaju po modelu po kojem smo mi do sada rasli. Broj hotela i kampova je kontinuirano manje-više isti. Mi smo od 2017. na tržište u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju stavili oko 300.000 novih kreveta. Samo u godinu dana 33.000. Ako uzmemo i nekomercijalni, već smo između 55.000 i 60.000. Ako govorimo o 300.000, to je grad veći od Splita. Dugoročno svi smo opredijeljeni da želimo održivi turizam, rekao je. 

Barbara Marković, Hrvatska udruga obiteljskog smještaja, naglasila je kako je nezaustavljiva apartmanizacija.

– Ne znamo gdje je granica obiteljskog smještaja i gdje počinje komercijalni smještaj. Visoka sezona je jako dobro odrađena. Zabrinjavajuća je posezona koja se slabo puni iza 15. rujna. Nekako se snižavaju cijene, pa nam je to zabrinjavajući pokazatelj. Naš cilj je da odrađujemo bez ovolikih rupa sezonu, da bude kvalitetna predsezona i posezona. Ljudi koji su shodno svoji troškovima digli cijene, oni su se dobro popunili što se tiče turista. Imamo i slučajeve onih koji su nerealno podizali cijene i urušavali kvalitetu destinacije. Bilo je dosta oscilacija što se tiče obiteljskog smještaja. Samo na području Splita i Solina imamo novih 1000 smještajnih jedinica, rekla je. 

Tonči Glavina je rekao da kad se govori o hotelijerstvu i kampingu, oni su nositelji u najvećem dijelu cjelogodišnjeg turizma.

– To su ti kapaciteti koji stvaraju motiv dolaska u destinaciju, stvaraju dodatne usluge i sadržaj. Logično je da su oni popunjeniji i bolje pripremljeni na određeni način nego što je to privatni smještaj, rekao je. 

Dotaknuo se i cijena.

– Mi ne bježimo od toga da treba razgovarati o cijenama i da trebamo vidjeti da li smo u nekim dijelovima možda pretjerali ili nismo, ali to je nešto prvenstveno na što će odgovoriti samo tržište. Mi o tome trebamo razgovarati, ali ne trebamo o tome voditi diskusiju javno, o tome trebamo razgovarati na našim stručnim okupljanjima, na komunikaciji s predstavnicima vlade i cijelog turističkog sektora, strukovnih udruženja i tu trebamo vidjeti da li imamo nekakve probleme koje trebamo rješavati. Ne činimo sebi nikakvu uslugu ako puštamo nekakve informacije sami o sebi, da smo postali skupi ili da smo skupi zato što to naša konkurencija jako mudro iskoristi. Ona iskoristi to tako da nas na određeni način degradira i pošalje poruku – idite, boravite na nekoj drugoj destinaciji, rekao je. 

Bernard Zenzerović je rekao kako rihodi od najvećih hotelskih kompanija rastu 68%, a troškovi negdje oko 99%.

– U svim natpisima o cijenama i dalje prihodi nisu dostigli rast troškova. Napravili smo istraživanje u Hrvatskoj i za tri najveće destinacije na Mediteranu, Italija, Francuska i Španjolska. U nijednom segmentu nismo ni najjeftiniji, ni najskuplji. Bitka na tržištu s cijenom nije bitka koju mi moramo voditi. To nije utakmica koju mi trebamo igrati. Naša priča, naša strategija mora biti investicije, ulaganje u kvalitetu i dobar omjer kvalitete i pružene usluge. To mora biti naš forte jer od jeftinijeg će uvijek netko biti jeftiniji. Mi moramo jednostavno sebi ljestvicu na drugu razinu postaviti i tu se držati, rekao je.