Građanska inicijativa Spasimo male obiteljske iznajmljivače uputila je prijedlog Vladi, predsjedniku RH, svim saborskim zastupnicima, klubovima zastupnika i saborskim odborima za turizam i zakonodavstvo u vezi predloženih izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji bi, navode, neposredno pogodio 400.000 ljudi, a posredno u široj lokalnoj zajednici, koja svoju djelatnost i rad naslanja na male obiteljske iznajmljivače, još barem 500.000 ljudi. 

Pozivaju predlagatelja izmjena zakona o ugostiteljskoj djelatnosti da povuče prijedlog zakona iz hitne procedure i uputi ga u Hrvatski sabor kroz redovnu proceduru. Navode kako predložene izmjene zakona u značajnoj mjeri mijenjaju položaj iznajmljivača, uvode nove zakonske kategorije, te čak u potpunosti onemogućavaju rad velikom broju iznajmljivača. Takve izmjene, smatraju, zahtijevaju široku političku raspravu te postizanje društvenog konsenzusa i ne smiju donositi u žurnoj, skraćenoj proceduri.

‘Predlagatelj u obrazloženju navodi kako je hitni postupak potreban radi produljenja roka važenja privremenih rješenja za objekte koji su nezakonito izgrađeni ili čiji vlasnički odnosi nisu usklađeni sa zemljišnim knjigama. Napominjemo kako se radi o postupcima koji traju od 2017. i 2018. godine, a da ih nadležna tijela dosad nisu riješila. Predlagatelj također tvrdi kako bi neproduljenje tih rješenja dovelo do smanjenja smještajnih kapaciteta u turizmu, poremećaja u gospodarstvu, smanjenja prihoda za državni proračun i gubitka radnih mjesta, kao i nelegalnog obavljanja ugostiteljske djelatnosti’, navode iz GI Spasimo male obiteljske iznajmljivače.

Upozoravaju da bi usvajanje ovakvih izmjena zakona imalo daleko ozbiljnije posljedice na smještajne kapacitete jer bi utjecalo na sve iznajmljivače, uključujući i one s privremenim rješenjima. Smatraju kako problem isteka roka važenja privremenih rješenja nije primarna i osnovna tematika ovoga zakona i kako se može riješiti zasebno. 

‘Kompleksnost predloženih izmjena tiče se svih 125.000 iznajmljivača i njihovih obitelji te je nerealno očekivati da se to pitanje može kvalitetno raspraviti u preostalom vremenu do zaključenja rada Sabora 13. prosinca 2024., kada bi prijedlog trebao doći na glasanje. Donošenje ovog zakona po hitnom postupku je u suprotnosti i s konceptom ‘pametnog zakonodavstva’ koji Republika Hrvatska primjenjuje po preporukama Europske komisije, a kojem je cilj izraditi i provoditi visoko kvalitetno zakonodavstvo koje se temelji na načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti i čija izrada i provedba prati kreiranje javne politike od početka stvaranja zakonodavstva do revizije zakonodavstva’, poručuju te dodaju kako je jedan od tri ključna elementa ‘pametnog zakonodavstva’ mišljenje onih na koje utječu zakonodavni akti imaju ključnu ulogu u ‘pametnom zakonodavstvu’. 

‘Kod ovog prijedloga zakona mišljenja malih obiteljskih iznajmljivača nisu uvažena ni u najmanjoj mjeri, a hitnim postupkom im se oduzima i mogućnost da svoje mišljenje izraze u javnosti i u saborskoj raspravi. Republika Hrvatska ima najveći udio prihoda od turizma u BDP-u u Europi. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, 50 % prihoda od turizma dolazi od malih obiteljskih iznajmljivača. Ako broj iznajmljivača od 125.000 pomnožimo s prosječnim brojem članova kućanstva od 2,7 (prema popisu stanovništva iz 2021. godine) dolazimo do 337.500 osoba čija egzistencija je izravno povezana s iznajmljivanjem.

Ako predlagatelj smatra da bi neproduljenje privremenih rješenja izazvalo gospodarski poremećaj, u kojoj bi tek mjeri na gospodarstvo utjecale izmjene koje obuhvaćaju sve iznajmljivače? S obzirom na velik broj obitelji koje izravno ili neizravno ovise o turizmu, brzoplete izmjene zakona zasigurno bi dovele do ozbiljnog ugrožavanja njihova opstanka u Republici Hrvatskoj, a time i do pogoršanja sveukupne demografske situacije’, stoji u prijedlogu.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, dodaju, definira se pojam domaćina tako da je domaćin onaj iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu, a domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u stambenoj zgradi kako je definirana odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada. 

‘Hitna procedura zakona ne ostavlja dovoljno vremena za raspravu i dijalog o tim, u najmanju ruku dvojbenim, odredbama, kojima je cilj da zakonodavac različito tj. diskriminatorno porezno tretira građane, i to na temelju proizvoljnih kriterija – županije prebivališta i lokacije objekta. Prijedlog zakona za iznajmljivače u zgradama propisuje nužnost pribave suglasnosti vlasnika drugih stanova u zgradi u roku od pet godina od dana stupanja na snagu predloženih izmjena. Tim odredbama se zaobilazi načelo zabrane retroaktivne primjene zakona (ustavno načelo zabrane povratnog djelovanja) iz čl. 90. Ustava Republike Hrvatske, i to bez postojanja ikakvih, a naročito ne posebno opravdanih razloga za to’, upozoravaju. 

Naglašavaju kako je za razvoj i širenje stambenog fonda nadležno je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a ne Ministarstvo turizma i sporta koje je kao cilj ovog zakona postavila rast stambenog fonda za dugoročni najam. Ističu kako su efekti u pojedinim velikim svjetskim gradovima koji su u zadnjih nekoliko godina ograničili kratkoročni najam je upravo suprotan (u New Yorku je ograničenje, odnosno faktička zabrana kratkoročnog najma putem OTA platformi dovela do porasta cijena i dugoročnog i kratkoročnog najma te velikog porasta ‘iznajmljivanja na crno’). Također, naglašavaju, kako su upravo zahvaljujući turizmu i ulaganju građana u stare stanove u zgradama povijesnih gradskih jezgri iste ponovno zaživjele. 

‘Ti dijelovi grada nisu ni privlačni, a ni pogodni za život i potrebe modernih obitelji, a stanovi u njima su svoj puni potencijal ostvarili upravo u turističkom najmu, na korist kako iznajmljivača tako i turista i šire zajednice. Poznato je da mnoge obitelji ostvaruju dodatni prihod kratkoročnim najmom, osobito na otocima i u ruralnim dijelovima Hrvatske, gdje dugoročni najam nije moguć zbog nepostojanja potražnje, te se socijalne potrebe kućanstva nadoknađuju kratkoročnim najmom koji nije duži od tri mjeseca. Hitnom procedurom usvajanja Zakona pripadnici tih društvenih grupa nemaju priliku detaljnije obrazložiti svoje stavove. Na temelju kojih kriterija je Ministarstvo turizma i sporta procijenilo da sve jedinice lokalne samouprave mogu zadovoljiti potreban broj ležajeva – turistički kapacitet, u slučaju da se po sili zakona ukine ogromna većina postojećih iznajmljivača koji pruža uslugu u zgradama, i to zbog nemogućnosti da skupe dovoljan broj potpisa suvlasnika?

Pozivamo Vladu, Sabor Republike Hrvatske i građane da podrže ovu inicijativu te apeliramo na predlagatelja da povuče prijedlog izmjena zakona iz hitne procedure i uputi ga u redovnu proceduru, kako bi se osigurala pravična rasprava o pitanju koje uvelike utječe na naš najvažniji gospodarski sektor i na brojne obitelji koje ovise o turizmu’, zaključuju.