Turistička godina uobičajeno je popraćena medijskim napisima o brojkama turističkih dolazaka i noćenja. Veliku pažnju privlači izvansezonski period u kojem brojke poprimaju poseban značaj. Vječna je borba hrvatskog turizma s problemom sezonalnosti pa se svaki iskorak prezentira kao velika pobjeda i postignuće. Tako smo s ponosom gledali na rezultate ovogodišnjeg listopada koji bilježi 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što je povećanje od 8% u oba segmenta. 

Posebno priznanje u rezultatima pripada gradovima Splitu i Dubrovniku. Uzrok tome je činjenica da su to naše avio destinacije, a listopadski gosti su gosti koji stižu zrakoplovima. Gledajući broj dolazaka i noćenja u listopadu, ostvareno je prosječno tri noćenja po dolasku. Dakle, gosti u izvansezonskom periodu se zadržavanju kraće, a pri odabiru destinacije vođeni su faktorom dostupnosti destinacije. Turisti žele što brže i što povoljnije doći u destinaciju, shodno tome fokus je stavljen na zrakoplovni prijevoz.

Borimo se desetljećima s problemom sezonalnosti, razvijamo strategije, tražimo rješenja, no vođeni primjerom ovogodišnjeg listopada rješenje se nameće. Rast broja dolazaka i noćenja u gradu Splitu i Dubrovniku posljedica je rasta broja letova koji su naše obalne gradove povezivali s emitivnim tržištima diljem Europe. Rast broja dolazaka i noćenja izvan glavne sezone bio bi još i veći da su bili popraćeni porastom broja letova, što bi se zasigurno nastavilo i u studenom. Upravo suprotno željenim mjerama, u studenom se ukidaju i brojne postojeće linije. Ukidanjem zrakoplovnih linija turistima je onemogućen dolazak u naše destinacije, samim time sezona dolazi kraju i ulazimo u zimski san sve do prvih letova u travnju. 

Osnova u suprotstavljanju problemu sezonalnosti je dostupnost destinacije. Preko 60% svjetskih međunarodnih turističkih putovanja su avio putovanja, dok je udio turista koji u Hrvatsku dolaze zrakoplovom 13,9%. Preduvjet razvoja turizma Republike Hrvatske je razvoj avio prijevoza. Nakon što smo turistima omogućili dolazak do destinacije, tek je onda presudna destinacijska ponuda, jer ako destinacija nije dostupna neovisno o ponudi turisti neće biti u mogućnosti doći u destinaciju. 

Rezimirajmo, sezonalnost je ključni problem i ograničenje daljnjeg razvoja hrvatskog turizma, naše glavne gospodarske aktivnosti. Rješenje problemu sezonalnosti je zračna prometna povezanost. Aerodromi u imenovanim gradovima Splitu i Dubrovniku su u javnom vlasništvu, kao i Croatia Airlines, naš nacionalni avio prijevoznik. Postavlja se pitanje zašto naša državna zrakoplovna kompanija ne povezuje naše državne aerodrome s emitivnim tržištima te time ukloni prepreku daljnjeg razvoja turizma u izvansezonskom periodu? Umjesto navedenog potrebnog scenarija, stvarnost je suprotna, letova uopće nema, a oni koji prometuju su slučaj ‘vjerovali ili ne’ pa tako povratni let Croatia Airlines na relaciji Split – Beč, s presjedanjem u Zagrebu, u studenom košta 700 eura, što je jednako cijeni prekooceanskog leta. 

Uz brojke o dolascima i noćenjima mediji su turističku godinu popratili izvještajima o alarmantnom stanju nepovoljne smještajne strukture u Republici Hrvatskoj s izrazito malim udjelom hotelskog smještaja. Za potrebe suprotstavljanja problemu sezonalnosti turizma i razvoju turizma neophodni su hoteli i to veliki visokokategorizirani hoteli bogati sadržajem. Udio hotelskog smještaja u ukupnoj smještajnoj ponudi je svega 13%. No, upravo zbog sezonalnosti turizma niske su stope iskorištenosti smještajnih kapaciteta, svega 42% na godišnjoj razini. Shodno tome niska je stopa povrata na investiciju što Hrvatsku čini neatraktivnim tržištem za hotelske investicije. Prema navedenom imamo paradoksnu situaciju uzroka i posljedice. Uzrok sezonalnosti turizma je nedostatak hotela, a zbog sezonalnosti nema investicija u hotelijerstvo. 

Izaći iz začaranog kruga ćemo upravo radom na dostupnosti naših destinacija. Ako omogućimo dolazak turistima, bit će potražnje za hotelskim smještajem što će potaknuti investicije u hotelijerstvo. Također će ostala destinacijska ponuda prilagođena tržišnim segmentima dobiti svoju potražnju. Zračna prometna povezanost prvi je korak u rješavanju problema sezonalnosti turizma jer bez dostupnosti destinacije nema razvoja turizma.