Više od polovice gradova u Hrvatskoj bilježi pozitivan migracijski saldo, što znači da je prošle godine više osoba doselilo u te gradove nego što ih je napustilo. Ovo je važan indikator koji ukazuje na privlačnost određenih gradova za stanovanje i poslovanje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2022. godinu, Hrvatska je zemlja koja bilježi pozitivan migracijski saldo, s 57.972 doseljenih osoba iz inozemstva i 46.287 odseljenih osoba, što rezultira pozitivnim saldom od 11.685.

Najveći broj doseljenih osoba, kako iz inozemstva tako i iz drugih dijelova Hrvatske, zabilježen je u Zadru, Velikoj Gorici, Puli, Svetoj Nedelji i Samoboru. Osim apsolutnog broja doseljenih, analizirani su i postoci migracijskog salda u odnosu na broj stanovnika. Na ovom parametru se ističu gradovi poput Buzeta, Visa, Starog Grada, Novalje, Komiže, Rovinja i Svete Nedelje.

Kada je riječ o doseljavanju iz inozemstva, gradovi kao što su Split, Zadar, Rijeka i Pula prednjače, privlačeći strane državljane, uključujući i povratnike iz inozemstva. I ovdje se ističu gradovi s najvećim postotkom migracijskog salda u odnosu na broj stanovnika, kao što su Buzet, Rovinj, Novalja i Stari Grad. Zanimljivo je da Grad Zagreb nije uključen u ovu analizu zbog svoje specifične veličine i administrativnog statusa, ali je također bilježio pozitivan migracijski saldo, s doseljavanjem 24.322 osobe više nego što ih se odselilo.

Pojedini gradovi su se posebno istaknuli u privlačenju doseljenika. Primjerice, grad Zadar je privukao 913 osoba više nego što ih je odselilo, dok je Velika Gorica imala pozitivnu razliku od 623 stanovnika. Uz konkretne mjere poticanja gospodarstva i ulaganja u infrastrukturu, gradonačelnik Zadra, Branko Dukić, ističe važnost stjecanja specijalističkih znanja i vještina među domaćim stanovništvom kako bi se odgovorilo na povećanu potrebu za radnom snagom.

 Poduzetnici na području Grada Zadra su, unatoč izazovima u ekonomskom okruženju, pokazali svoju iznimnu otpornost i efikasnost. Proveli smo program mjera sufinanciranja kamata na kredite za likvidnost, oslobodili dio lokalnih davanja te povećali potpore za poduzetništvo i obrtništvo. Rezultat tih napora, osim povećanja dobiti zadarskih poduzetnika, ukazuje i na rastuću potrebu za radnom snagom. Također, ističemo važnost stjecanja specijalističkih znanja i vještina među našim građanima  istaknuo je Branko Dukić, nadodavši da su pokrenuli i program poticane gradnje obiteljskih kuća što smatra još jednim konkretnim korakom koji je pozitivno utjecao na odluke pojedinaca i obitelji da izgrade svoju budućnost u Zadru. 

Drugi po broj doseljenih je Velika Gorica. Šesti grad po veličini u Hrvatskoj koji iz godine u godinu postiže sve bolje rezultate i postaje primjer svim velikim gradovima kako se uspješno provode projekti. Velika Gorica je danas čist i uredan grad, a kako ističe gradonačelnik Krešimir Ačkar, stalno podizanje kvalitete života prioritet je gradske uprave.

– Ne čudi nas što Velika Gorica bilježi sve veći broj stanovnika, niz je razloga za to. Trećinu proračuna izdvajamo za predškolski odgoj, školstvo i sport što rezultira mjestima u vrtićima, produženim boravcima u školama, besplatnim radnim bilježnicima i drugim potporama roditeljima kako im obrazovanje njihove djece ne bi bio luksuz. Istaknut ću činjenicu da smo jedini veliki grad u kojem je svako dijete dobilo priliku upisati vrtić i da ćemo uskoro izaći s planom besplatnih vrtića za svu djecu u našem gradu – rekao je Ačkar.

Samobor je također privlačna destinacija za stanovanje i poslovanje, s pozitivnim migracijskim saldom. Grad se ističe visokim prosječnim dohotkom po stanovniku, poticajnim mjerama za poduzetništvo i subvencijama za stanovanje. Gradonačelnica Petra Škrobot naglašava niz projekata usmjerenih na poboljšanje kvalitete života građana.

 Postoji niz projekata i investicija usmjerenih prema infrastrukturi, obrazovanju, gospodarstvu te unaprjeđenju kvalitete života. Samobor se također ističe kao grad prijatelj djece te nastoji zadržati niske poreze, a razmatramo i daljnje smanjuje neke od njih da bismo poboljšali standard naših građana. Također, komunalni doprinos je smanjen za 50 do 100 posto, dok je komunalna naknada umanjena čak 100 posto za prvu, 75 posto za drugu i 25 posto za treću godinu poslovanja što je samo jedan od primjera pozitivne poduzetničke klime. Demografske mjere uključuju povećane naknade za novorođenčad, podršku majkama poduzetnicama, stipendije za učenike i studente te druge oblike podrške za građane  istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot.

Pozitivan migracijski saldo u više od polovice gradova u Hrvatskoj ukazuje na njihovu privlačnost za doseljenike. Ovi gradovi su uspješno privukli nove stanovnike, kako iz inozemstva tako i iz drugih dijelova Hrvatske, zahvaljujući mjerama poticanja gospodarstva, subvencijama za stanovanje i ulaganjima u infrastrukturu. Ovi pozitivni trendovi svakako doprinose razvoju tih gradova i poboljšanju kvalitete života njihovih građana. Hoće li i ostali gradovi primijeniti ovu dokazano ‘savršenu formulu’ ostaje nam za vidjeti sljedeće godine, piše Gradonacelnik.hr.