Hrvatska, a osobito Dalmacija ima ogroman potencijal za iskorištavanje sunčeve energije putem sunčanih elektrana, ipak, Dalmacija je jedna od najslabije razvijenih regija po pitanju iskorištavanja tog resursa. Obnovljivi izvori energije imaju potencijal pružiti građanima djelomičnu energetsku neovisnost i osigurati dugoročno ulaganje. Jedan od najbitnijih instrumentima za proširenje građanske energije odnosno energije u rukama građana i građanki su energetske zajednice.

Energetske su zajednice važne jer predstavljaju potencijal za demokratizaciju energetskog sektora kroz okupljanje većeg broja građanki i građana koji sami proizvode obnovljivu energiju. Jedna je to od glavnih poruka s jučerašnjeg okruglog stola ‘Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana?’ u sklopu tematske mreže ‘Jedro’ u kojoj je udruga Sunce jedan od partnera.

Na okruglom stolu, održanom u Zagrebu, predstavljene su dobre prakse i izazovi grupa koje se bave implementacijom građanske energije iz obnovljivih izvora. Damir Medved i Damir Juričić predstavili su Energetsku zajednicu Sjevernog Jadrana. Ukazali su na prepreke s kojima su se susretali u njenom osnivanju. Unatoč prevladavanju inicijalnih prepreka, još uvijek moraju savladati najveću barijeru, a to je das regulatorima dogovore modalitet po kojem će aktivno vršiti svoju funkciju, proizvoditi i razmjenjivati električnu energiju.

Sanela Mikulčić Šantić je predstavila rad energetske zadruge KLIK iz Križevaca. Nakon što je u tom gradu Zelena energetska zadruga (ZEZ) realizirala prvu solarnu elektranu izgrađenu ulaganjem građana, KLIK je nastavio s aktivnostima promoviranja građanske energije. Zahvaljujući njihovom angažmanu je projektirano 792 kW solarnih elektrana, a izgrađeno 270 kW. Također, sada je u Križevcima aktivno šest lokalnih tvrtki koje se bave projektiranjem i/ili izgradnjom elektrana. 18 osoba direktno je zaposleno na poslovima vezanim uz projektiranje i izgradnju solarnih elektrana.

Nakon predstavljanja primjera iz prakse, uslijedila je rasprava na kojoj su sudjelovali Aleksandar Halavanja, voditelj Službe u Sektoru za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Valentina Đurek ispred Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Goran Čačić u ime ZEZ-a i Ivan Zoković kao predstavnik inicijativa koje se u Hrvatskoj bave provedbom projekata građanske energije.

Tema energetskih zajednica očekivano je bila u fokusu. Još jednom je potvrđena njihova važnost jer predstavljaju model po kojem se i građane izložene energetskom siromaštvu može uključiti u prelazak na post-fosilno društvo. Dodatno, one su izvanredan upravljački instrument kojim se, u kombinaciji s odgovarajućom tehnologijom, može postići uravnoteženje elektroenergetskog sustava.

No, iako već dvije godine postoji zakonodavni okvir, u Hrvatskoj još nema nijedne aktivne energetske zajednice. Ukazano je na cijeli niz nelogičnosti koje su propisane hrvatskim okvirom, a koje ne postoje u zakonodavstvu EU. Primjerice, obaveza stalno zaposlene osobe u energetskoj zajednici, ograničenje instalirane snage na 500 KW, usko propisivanje organizacijskog oblika uz isključivanje zadruga kao mogućih osnivača energetskih zajednica, nedefiniranost pojma dijeljenja energije među članovima energetske zajednice itd. U tom je smislu organizator iskazao žaljenje što se raspravi nisu odazvali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao i regulatora. S obzirom na znanja i iskustva dionika građanske energije, za unapređenje zakonskog okvira je nužno da ih se aktivnije uključi.

Okrugli stol organiziran je u sklopu projekta ‘JEDRO – Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad’ koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Tematsku mrežu ‘Jedro’, istraživačko-zagovarački konzorcij, čine organizacije civilnog društva iz područja zaštite okoliša, energetske zadruge i Fakultet političkih znanosti.