U Hrvatskoj je u posljednjih desetak godina zabilježen pad procijepljenosti kod djece. Pojava hripavca ponovno je otvorila to pitanje. O rezultatima analize zbog kojih razloga djeca oboljela od hripavca nisu bila cijepljena, u Dnevniku HTV-a govorila je predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split Mirela Pavičić Ivelja, dr. med.

‘Ako govorimo o djeci koju smo pregledavali ili hospitalizirali zbog hripavca u KBC-u Split, u većini slučajeva nije postojao neki trajni razlog zbog kojeg bi se cijepljenje sasvim otkazalo, odnosno možda je postojao kakav prolazni razlog, no kod većine njih nije bilo razloga da se cijepljenje ne provede’, rekla je Pavičić Ivelja.

Treba li strahovati od pojave još nekih zaraznih bolesti?

Kazala je i kako smo u postpandemijskom razdoblju imali vrlo intenzivnu infektivnu sezonu s većim brojem težih slučajeva streptokoknih infekcija, značajnijom epidemijom rotavirusa, teškim adenovirusnim infekcijama s pneumonijama.

Upitana je kako kao zdravstvena djelatnica gleda na činjenicu da se često više vjeruje neprovjerenim izvorima na društvenim mrežama, nego medicinskoj struci.

‘Građani čitaju ono što im je dostupno i što im se nudi, naravno da im nije dostupna stručna literatura kojom raspolažu liječnici, ali i to je znak koliko je bitna komunikacija zdravstvenih djelatnika, liječnika, pedijatara s pacijentima. Uskoro ćemo imati sezonu gripe pa ćemo vidjeti kako će i zdravstveni djelatnici svojim primjerom pokazati stav prema cijepljenju, konkretno cijepljenju protiv gripe’, navela je. 

Utjecaj pandemije na stajališta o cijepljenju

Stava je kako je pandemija dodatno produbila problem.

‘On postoji već desetak godina. Dakle, već se desetljeće susrećemo sa smanjenim interesom za cijepljenje’, zaključila je Pavičić Ivelja.

Djeca se u Hrvatskoj cijepe protiv 11 bolesti, od 2019. obvezno je i cijepljenje protiv pneumokoka, no zabilježeno je smanjivanje cijepnog obuhvata. Strah od nuspojava neki roditelji ne mogu pobijediti.

‘Rekla bih da imamo najviše roditelja koji traže odgodu cijepljenja ili su imali nekakva loša iskustva u okolini, kod prijatelja, obitelji i to je najveći uzrok njihova straha. Odgađanjem stvaramo podlogu za pojavu zaraznih bolesti u populaciji jer znamo da procijepljenost mora biti viša od 95 posto, za određene bolesti i 98 posto da se ne pojave u populaciji’, upozorila je Snježana Kapor Jeričević, pedijatrica iz Splita.

Za necijepljenje je propisana novčana kazna manja od 300 eura, no važnija bi trebala biti edukacija.