Očekuje se da će nekoliko desetaka tisuća žena i nebinarnih osoba diljem Islanda, uključujući premijerku Katrín Jakobsdóttir, sutra će prekinuti rad i štrajkati na ovaj način prvi put od 1975.

Organizatori se nadaju da će štrajk žena, čiji potvrđeni sudionici uključuju zaposlene u ribarskoj industriji, učitelje, medicinske sestre i premijerku osobno, dovesti društvo do potrebne razine kako bi se skrenula pozornost na stalni rodni jaz u zemlji te rašireno rodno uvjetovano i seksualno nasilje.

Događaj će obilježiti prvi cjelodnevni štrajk žena u 48 godina, kada je 90 posto islandskih žena odbilo raditi kao dio ‘kvennafrija’ (slobodni dani za žene), što je dovelo do ključnih promjena, uključujući prvu ženu na svijetu izabranu za predsjednicu. Ali, organizatori ovog najnovijeg štrajka, od kojih su neki sudjelovali u prvom štrajku, kažu da je osnovni zahtjev još uvijek neispunjen, javlja N1.

Unatoč tome što se smatraju globalnim liderom u rodnoj ravnopravnosti, na vrhu globalne ljestvice Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za ovu godinu, 14. zaredom, u nekim profesijama Islanđanke još uvijek zarađuju 21 posto manje od muškaraca, a njih više od 40 posto iskusilo je rodno uvjetovano ili seksualno nasilje. Organizatori štrajka također kažu da su poslovi koji se tradicionalno povezuju sa ženama, poput čišćenja i njege, i dalje podcijenjeni te nedovoljno plaćeni.

‘O Islandu se priča kao o raju jednakosti. Ali raj jednakosti ne bi trebao imati razliku u plaćama, niti bismo smjeli svjedočiti rodno uvjetovanom ili seksualnom nasilju. To nije ono čemu žene teže’, kaže Freyja Steingrímsdóttir, jedna od organizatorica štrajka i direktorica komunikacija BSRB-a, Islandske federacije javnih radnika.

‘S obzirom na globalnu reputaciju koju uživa, Island ima odgovornost osigurati da očekivanja budu ispunjena’, dodala je Steingrímsdóttir.

Iako je od prvog štrajka 1975. bilo i drugih štrajkova žena, ovo je prvi cjelodnevni. Djeluje pod sloganom ‘Kallarðu hätt jafnrétti?’ (hrv. Vi to nazivate jednakošću?), a rezultat je lokalnog pokreta koji planira oko 40 različitih organizacija.

Žene i nebinarne osobe pozvani su da u utorak ne rade nikakav plaćeni ili neplaćeni posao, uključujući kućanske poslove, ‘kako bi pokazali važnost svog doprinosa društvu’. Neki su već počeli s pripremama unaprijed kako bi muškarcima olakšali život tijekom njihove odsutnosti.

‘Zapeli smo u mentalitetu, treća smjena je stvarna, žene su u štrajku, ali pobrinimo se da sve teče glatko. Iz njega se moramo izvući. Jednog dana to neće biti naš problem pa im nemojmo pokušavati olakšati’, naglasila je organizatorica štrajka.

Očekuje se i da će u njemu sudjelovati najmanje 25.000 ljudi u središtu Reykjavíka, a deseci tisuća sudionika očekuju se i u deset drugih gradova. Zato je logično uvjerenje da će to biti najmasovniji štrajk žena na Islandu u povijesti.

Štrajkom se poziva na uklanjanje rodnog jaza objavljivanjem plaća radnika u profesijama u kojima dominiraju žene te na akciju protiv rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja, s većim fokusom na počinitelje.

Drífa Snædal, koja je u izvršnom odboru ženskog štrajka i glasnogovornica Stígamóta, savjetovališta i obrazovnog centra za seksualno nasilje, rekla je da je povećani pristup pornografiji među djecom pridonio nasilju nad ženama.

‘Status žena u društvu i njihova novčana vrijednost na radnom mjestu također su povezani sa seksualnim nasiljem. Sada pokušavamo spojiti točke, govoreći da su nasilje nad ženama i podcijenjenost žena na tržištu rada dvije strane iste medalje i da utječu jedna na drugu’, rekla je i dodala da žene ne mogu računati na pravosudni sustav kada su u pitanju seksualno nasilni zločini te da je zato nestalo strpljenja kod žena.