Hrvatska obrtnička komora će od 26. do 28. listopada 2023. u šibenskom Solarisu tradicionalno okupit će hrvatske ribare, zakonodavce i predstavnike tijela nadležnih za sektor ribarstva u raspravama o aktualnostima. Domaćin je Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, a tim povodom smo razgovarali s predsjednikom Organizacijskog odbora Susreta ribara i potpredsjednikom Hrvatske obrtničke komore Josom Smolićem koji nam je najavio koje će biti goruće teme.

Predsjednik ste Organizacijskog odbora 26. Susreta ribara koji će se uskoro održati u Šibeniku? Možete li nam najaviti o čemu će se raspravljati?

– Veliko mi je zadovoljstvo što će Hrvatska obrtnička komora od 26. do 28. listopada 2023. upravo u šibenskom Solarisu, uz domaćinstvo Obrtničke komore Šibensko-kninske županije, okupiti hrvatske ribare, zakonodavce i predstavnike tijela nadležnih za sektor ribarstva. To je tradicionalno okupljanje ribara i svih važnih za taj sektor, koje se održava 26 godina. Predavanja i rasprave će obuhvaćati goruće teme u ribarstvu, u kojima će sudjelovati ribari, predstavnici državnih institucija, predstavnici Ceha ribara HOK-a te FLAG-ova i ostalih dionika važnih za razvoj i očuvanja ribarstva i marikulture. Razgovarat ćemo o aktualnom stanju u lokalnom i nacionalnom ribarstvu, ali i inspekcijskom nadzoru u ribarstvu te izazovima koje Natura 2000 i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine stavljaju pred ribare, kao i o efektima i potencijalima EU fondova u unapređenju ove djelatnosti koja je puno više od toga, to je način života nas koji živimo uz more. 

Koji su glavni izazovi s kojima se susreću ribari u Šibensko-kninskoj županiji?

– Oni s kojima se susreću svi hrvatski ribari – utjecaji višestrukih kriza, povećanje cijene plavog dizela, temeljnog sredstva za njihovo poslovanje, povećanje cijena svih inputa i cijena proizvoda koja ne prati taj rast, dugotrajni problem malih broj iskrcajnih luka, ali i bolan proces usklađivanja s europskom regulativom. Referiram se konkretno na EU Strategiju bioraznolikosti koja ima za cilj do 2030. značajno povećati zaštićene površine kopna i mora. U ovom trenutku Ceh ribara HOK-a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja radi na pronalaženju najboljih rješenja za hrvatske ribare. Ne sumnjam da ćemo zajedničkim snagama zaštititi i očuvati ribarstvo koliko god je to moguće. Pokazalo se to pri saniranju učinaka korone i krize uslijed rata u Ukrajini – Ceh je upravo kroz uspješan dijalog s Upravom ribarstva snažno zastupao interese ribara, što je rezultiralo značajnim potporama ribarima. Moram naglasiti da je generalno riječ o jednom od najsnažnijih i najaktivnijih cehova u Komori, koji je i sam odraz karakteristika onih koji ga sačinjavaju – ribarske strpljivosti, otpornosti, upornosti i neustrašivosti.

Kako vidite općenito budućnost ribarstva i marikulture u Hrvatskoj?

– Kao i do sada, budućnost će sigurno obilježiti izazovi i prilike. Uz višestruke krize, broj ribarskih obrta ne raste, ali ni ne pada značajno, uz povećanje zaposlenih u istima od 4 %. Optimističan sam jer poznajem taj kov ljudi, ne može ribar daleko od mora. Na svima nama je da mu omogućimo da mu je posao što je moguće lakši te profitabilniji. Uz ograničenja koja dolaze iz Europske unije, dolaze i brojne prilike za razvoj poslovanja, ali i infrastrukture iz EU fondova. Moramo skupiti glave i s obzirom na sve okolnosti našem ribarstvu i aktualnim problemima pristupati proaktivno i strateški. Susret ribara važan je dio tog međuinstitucionalnog dijaloga.

Ujedno ste i potpredsjednik HOK-a od prošle godine i predsjednik Udruženja obrtnika Šibenik. Kako biste ocijenili sveopće stanje u obrtništvu? Kakvo je stanje u lokalnom obrtništvu?

– Bilježimo konstantan rast broja obrta, pa i na mjesečnoj razini. Na razini godine dana to je gotovo 9 %, na razini mjeseca 964 obrta više. Komora u ovom trenutku zastupa interese 110 tisuća obrta koji zapošljavaju 222 tisuće ljude. Riječ je o velikoj odgovornosti i obavezi koju doživljavamo vrlo ozbiljno. Kad govorimo o trendovima, generalno najviše raste uslužno zanatstvo, uz rast broja proizvodnih obrta za 3,4% i stagnaciju ribarstva, marikulture i poljodjelstva te blagi pad trgovine. Na razini Šibensko-kninske županije broj obrta je porastao za 5,7 posto, a broj ukupno zaposlenih osoba u obrtima u našoj županiji u godini dana povećao se za 370 zaposlenih ili 5%, pri čemu se približno isti trendovi mogu primijetiti i na lokalnoj razini. 

Od najavljenih aktivnosti čeka vas i 35. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, čiji ste predsjednik Organizacijskog odbora. Kako biste ocijenili završetak turističke sezone i jesmo li pretjerali ove godine s cijenama? 

– Tako je, inzistirat ćemo na ovakvim okupljanjima struke, koji već tradicionalno omogućavaju razmjenu različitih mišljenja, znanja i iskustva i važni su za unapređenje struke. Ugostiteljstvo i turistička djelatnost su kompleksni i treba joj također pristupati strateški. Hrvatska je još jednom pokazala da je turistička sila i to će i ostati, a na svima nama je da budemo pametni i čuvamo i razvijamo bogatstvo koje nam je dano, za svoje dobro i za dobro Hrvatske. Inflacija se prelila u sve segmente, tako i u cijene u ugostiteljskom i turističkom sektoru. Neopravdano dizanje cijene jest ono koje ne prati rast kvalitete, što tržište regulira samo. Ovo je samo jedna od brojnih zanimljivih i važnih tema kojoj ćemo na 35. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika pristupiti iz različitih perspektiva. Svakako će biti zanimljivo, informativno i edukativno.