Nakon požara u osječkoj tvrtki za preradu plastike, život se u Osijeku i okolici vraća polako u normalu. No, sa strepnjom se iščekuju analize hrane i tla jer tko zna kakvim su sve spojevima onečišćeni. Te analize sigurno može dobro odraditi Fakultet agrobiotehničkih znanosti. Ima 27 laboratorija u kojima među ostalim, radi analize tla i kontrolu plodnosti, što je osobito nakon onog incidenta prijeko potrebno.

– Moramo analizirati štetne tvari koje su se zapravo raširile po našim tlima. U prvom redu to se odnosi na čestice mikroplastike, nadalje na eventualne teške metale koji se nalaze u tlu. I sve one štetne tvari koje su zapravo mogle dospjeti na naše površine, za HTV emisiju Plodovi zemlje rekao je doc. dr. sc. Vladimir Zebec, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

– Mikrobiološka aktivnost tla kroz kraći period može već pokazati je li došlo do opadanja kvalitete tla ili ne. Znači treba uključiti oblik monitoringa tla koji će uključiti i mikrobiološku aktivnost tla i mikrobiološke analize tla, objasnio je doc. dr. sc. Jurica Jović, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

Mnoge su se oranice našle na udaru otrovnog crnog dima. Koliko im je naštetio, još se ne zna. No, jedno je sigurno, treba sanirati i zahvaćeno zemljište. 

– Bit će potrebno najvjerojatnije 3 do 4 metra iskopati cjelokupnu tu površinu i to tlo zbrinuti na jedan adekvatan način kojega se u sljedećih sigurno 100-tinjak godina ne bi trebalo dirati da se ono samo kao takvo ne neki način razgradi. S druge strane, na površini kojom je od 1 do 2% prošao sam dim, kada se napravi određena analiza onda ćemo znati napraviti točnu strategiju, istaknuo je prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a. 

Suvremeni laboratoriji

Na ovome fakultetu laboratoriji su suvremeni i imaju vrhunsku opremu. Dovoljno preciznu da, među ostalim, pronađu teške metale u tlu. 

– Ne samo da ih može detektirati u količini nego može isto tako detektirati oblik teškog metala što je jako važno, to nam je zapravo prava informacija kako će taj oblik metala utjecati, danas, sutra na zdravlje ljudi odnosno proizvodnju hrane. I hoće li on stvarno biti toliko štetan u tom sustavu lanca proizvodnje i konzumacije hrane, rekla je prof. dr. sc. Brigita Popović, prodekanica za organizaciju poslovanja i upravljanje investicijama FAZOS-a. 

– Može se dogoditi da kemijske i fizikalne metode pokazuju savršenu stvar, ali da nema života u tlu. I taj proces da ima svih tih elemenata, ali da je proces razgradnje organske tvari narušen zbog manjka bilo kojeg organizma, karike u lancu, nije dobro, istaknula je prof. dr. sc. Mirjana Brmež, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

Zahvaćeno bi područje trebalo nadzirati godinama

Utvrde li se povišene vrijednosti nekih od štetnih tvari, zahvaćeno bi područje trebalo nadzirati godinama. Pratiti stanje tla, vode i hrane proizvedene na njemu. 

– Oborinama će dio tih čestica završiti u samom tlu, vjerojatno i u podzemnoj vodi. Dok se to ne dogodi postoji mogućnost raznošenja tih čestica na još veće područje uslijed djelovanja vjetra i daljnjom erozijom. I ono što će se zasigurno dogoditi da će se te čestice unijeti u tlo nakon što naši poljoprivrednici krenu s obradom tala i tako da će to onda biti uneseno u dublje slojeve, objasnio je Zebec. 

– Ono što nam je u cijeloj priči olakotna okolnost je ta što nije pala kiša. Dakle, nismo imali povećanu količinu oborina s obzirom na to da ne znamo koji su onečišćivači, ta veća količina oborina bi mogla dovesti do premještanja, migracija onečišćivača u dublje slojeve i onečišćenja vode. Ono što je malo otežavajuće je to što su nam temperature i dalje visoke pa evo, ako imamo hlapljiva onečišćenja, onda onečišćivači ipak odlaze u atmosferu i opet predstavlja određeni rizik, rekla je prof. dr. sc. Irena Jug, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

Klimatske promjene i onečišćenja u okolišu

Pridodamo li tomu klimatske promjene i onečišćenja u okolišu, stručnjaci će svakako imati pune ruke posla. Zato će svaka pomoć biti dobrodošla. Pa se i FAZOS stavio na raspolaganje.

– Mi možemo pružiti potporu u još dva pravca. Jedan je mikrobiološka aktivnost koja je sigurno narušena u ovoj situaciji koja se dogodila. I bilo bi jako dobro i neophodno zapravo utvrditi kakva je ta mikrobiološka aktivnost u tlu. Isto tako, možemo riješiti i ponuditi odnosno rješenja za sanaciju tog tla u smislu života u tlu, da to tako popularno nazovem, odnosno bioraznolikosti, rekla je Popović. 

– Najcrnji scenarij je da je jako malo organizama ostalo, da ih je malo, da će možda te funkcije te hranidbene mreže tla biti narušene. Mi imamo u planu gledati neke organizme, gledati tu biološku komponentu, s tim da naravno ne možemo gledati sve organizme. Postoje neki određeni organizmi koje mi već dugi niz godina, već 25 godina gledamo i u svijetu su jedan od najboljih bioindikatora zdravlja tla. To su nematode, to mi radimo. One žive u folikulu vode oko čestice tla tako da brzo reagiraju, objasnila je Brmež. 

Stvarno stanje

Tek kada se utvrdi stvarno stanje, moći će se dati preporuke. Ali i, bude li to potrebno, odrediti način saniranja zemljišta. U svakom slučaju, ističu, morat će to biti interdisciplinarni pristup.

– Postoje metode i za mikroplastiku. Jedna od njih je recimo breze, onako čisto informativno, što ne znači da je to dobro za poljoprivredne površine jer je to višegodišnji nasad. Sigurno ima od bioremedijacije različitih mikroorganizama itd. Jesu li neke fizikalne, kemijske, termalne metode postoje, različite metode i sigurno jedna od njih će biti primijenjena. Ono što je malo otežana okolnost je to što su te metode uvijek skupe, rekla je Jug. 

– Ta mikroplastika zaustavlja fizičku i kemijsku aktivnost u samome tlu. I ona se ne može samo tako riješiti i to neće biti sigurno rješenje koje će se moći kroz mjesec, dva, tri ili pet riješiti nego će trebati dulji niz godina da bi se to u potpunosti saniralo, istaknuo je Zmaić. 

Prirodna zaštita 

No, za usjeve koji su još na polju, poput kukuruza i soje, ne bi trebalo biti problema jer imaju svojevrsnu prirodnu zaštitu koja je vjerojatno spriječila izravno onečišćenje zrna. Na ovom se pokušalištu već petu godinu radi zanimljiv pokus – žetva više hibrida kukuruza. Svrha je odabrati one koji su najbolje prilagođeni uvjetima uzgoja u istočnoj Slavoniji.

– Godina za kukuruz na ovoj lokaciji je bila dobra. Naravno, to se ne može reći za cijelu Hrvatsku. Jučer smo imali prvu jednu berbu, žetvu kukuruza s nekim drugim pokusom gdje smo utvrdili da su prinosi, evo rekli bismo, sigurno na jednoj zavidnoj razini, preko 10-tak tona, čak 12 tona, ovisno o samoj sorti, ali i varijanti pokusa, objasnio je prof. dr. sc. Tomislav Vinković, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija FAZOS-a.

– Za kukuruz ovisno na kojim područjima kad pogledamo globalno ima raznih rezultata, od dobrih prinosa pa čak do lošijih. Opet ovisno o vremenskim uvjetima gdje nam je kiša došla na vrijeme. A kod nas je, hajdemo reći, srednja žalost. Nije odlično kao ovdje, a nije da je baš loše, rekao je Zvonko Zeko, Široko Polje. 

Bilo bi dobro, planiraju li s dimom zahvaćenog područja jesensku sjetvu, da ratari tlo odnesu na analizu. Tako bi im se već sada možda mogli dati neki savjeti vezani za izbor kultura.