Nova europska pravila o potrošačkim kreditima obuhvaćaju brojne odredbe koje dodatno štite građane, poput zabrane jednostranog povećanja limita dopuštenog i prešutnog prekoračenja. Istaknuto je to među ostalim tijekom tematske rasprave u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj na kojoj su sudjelovali eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) te viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras.

Zastupnik Sokol, koji je u ime Kluba EPP-a bio izvjestitelj za Direktivu o potrošačkim kreditima, istaknuo je da je studija – koju je na njegov prijedlog izradila istraživačka služba Europskog parlamenta – otkrila da čak 340 milijuna ljudi u članicama EU-a ima minuse na bankovnim računima. 

‘Prekoračenja su jedan od najskupljih oblika zaduženja. Potrošači su u ovoj kategorije, dakle, najslabije zaštićeni. Primjerice, na Malti kamate idu čak iznad 30%’, istaknuo je zastupnik.

Pojasnio je da je stoga bilo važno u tekst nove direktive ugraditi pravila prema kojima će banke za svako povećanje minusa na računu tražiti izričiti pristanak potrošača. Sokol je također napomenuo da je nova direktiva prvi zakonodavni akt kojim se na europskoj razini kodificira pravo na zaborav i zaštita od diskriminacije za građane koji su preboljeli rak. 

Viceguverner HNB-a Fras pozdravio je nova pravila. Istaknuo je kako zaštita potrošača uvijek ide ruku pod ruku s financijskom stabilnošću.

Direktiva koju je Europski parlament potvrdio na prošlomjesečnoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu države članice morat će primjenjivati najkasnije od 2026. godine. Njome se potrošački krediti prilagođavaju sveprisutnom trendu digitalizacije, a pritom se osnažuje položaj potrošača u odnosu na banke.

Na razini EU-a pravila po potrošačkim kreditima posljednji su put regulirana 2008. godine. U međuvremenu, zahvaljujući digitalizaciji, temeljito su se promijenili proces donošenja odluka i općenito navike potrošača, koji sada žele lakši i brži postupak za dobivanje kredita i često podnose zahtjeve za kredite putem interneta. Na tržištu su se pojavili novi sudionici i novi proizvodi, poput kratkoročnih kredita s visokim troškovima. 

Digitalizacija je dovela i do pojave novih načina digitalnog objavljivanja informacija i procjenjivanja kreditne sposobnosti potrošača s pomoću sustava za automatizirano donošenje odluka i netradicionalnih podataka. Zbog svega navedenog, bilo je potrebno prilagoditi EU pravila o potrošačkim kreditima novim okolnostima.