Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF danas je u Splitu održala okrugli stol na temu ‘EU Strategija bioraznolikosti do 2030. – zajednički pristup za zaštitu 30% Jadranskog mora’. U prostorijama županijske komore Split okupili su se predstavnici iz različitih institucija i organizacija, a svaki sudionik predstavio je svoju viziju problematike i rješenja na spomenutu temu.

Cilj okruglog stola bio je potaknuti raspravu o pitanju zaštite morskih područja u Jadranu, vezano uz UN-ovu inicijativu ’30×30′, što je svjetska inicijativa za vlade da do 2030. godine proglase 30% kopnenih i morskih površina Zemlje zaštićenim područjima. Od tog ukupnog postotka, 10 % mora i 10 % kopna treba biti strogo zaštićeno.

– Zaštita trideset posto našeg Jadranskog mora samo je jedna od obaveza koju preuzimamo Strategijom bioraznolikosti, a koja je jedan od dijelova velikog Zelenog plana. Strategija predstavlja sveobuhvatni okvir za vraćanje prirode u naše živote, odnosno za postizanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i očuvanja bioraznolikosti. Radi se o zaštiti mora i kopna. Hrvatska je blagoslovljena ovom prirodom i činjenicom da je na kopnu tu zaštitu osigurala, imamo više od traženog postotka na kopnu. Međutim, ma moru nemamo toliko, tu smo na oko deset posto. Tu smo slabiji i zato smo u ovom trenutku fokusirani na zaštitu mora  – objašnjava Dunja Mazzocco Drvar, iz WWF Adria.

Ante Mišura, iz Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, kazao je kako provode dosta mjera u teritorijalnom moru, a za međunarodne vode trebaju suradnju s drugim međunarodnim akterima.

– Imali smo niz zabrana za plivarice, za koćarski ribolov imamo posebna staništa gdje se mrijesti i raste riba, a najpoznatije je područje Jabučke kotline gdje postoje male površine stroge zaštite. Na tom slučaju se pokazalo kako je najbolji put u zaštiti prirode kada se udruže znanstvenici, ribari, necivilne udruge i stručne službe. Svjesni smo da, osim prirode, moramo zaštiti i same stokove ribe, ali moramo raditi i da ribarski sektor opstane. Također, moramo velike napore uložiti na suradnju i zaštitu izvanteritorijalnih voda. Ovi postotci se odnose na cijeli Jadran, a dosta toga ovisi o kretanju dupina, kornjača i drugih osjetljivih vrsta – kazao je Mišura.

Patrik Krstinić, predstavnik morskog programa u WWF Adria, kazao je kako je suradnja s ribarima odlična.

– Imamo pozitivna iskustva s ribarima i ribarstvom, krenuli smo s nekim pilot programima na zaštićenim područjima poput Lastova, Parka prirode Telašćica i Velebitskog kanal. Ribari su spremni na suradnju, a izlaz iz cijele situacije počiva upravo na suradnji ljudi koji žive od mora. Mislim da svaki čovjek treba izaći iz okvira vlastitih interesa i treba shvatiti da je more od svih nas, moramo ga zaštititi zbog nas i naše djece – poruka je Krstinića.

Stjepan Nedoklan, predsjednik ceha ribara Hrvatske obrtničke komore, smatra da ribari nisu još dovoljno upoznati sa Strategijom i na koji način će se ona na njih odnositi.

– Trenutačno je sve na nekim preporukama nejasno definiranima, a kada budu zakonski akti mi ćemo ih poštivati. Kada se definira i predlože područja nadamo se da će i ribari biti pozvani na suradnju. Svakako nam ovakva okupljanja znače jer možemo iznijeti neka svoja mišljenja. Mi smo za zaštitu koja je potkrijepljena znanošću, a sve kako bi nam svima budućnost bila bolja – poručio je Nedoklan. 

Svi sudionici okruglog stola sudjelovali su u raspravi jer je uključivanje što više sudionika jedan od alata za dobivanje zajedničke vizije rješenja ovog izuzetno kompleksnog pitanja.  Hrvatsku čeka još puno posla, ali gledajmo na to kao na priliku da krenemo prema održivijem korištenju našeg mora, kao zalog budućim generacijama i opstanku života na Zemlji.