Nacrt novog Zakona o turizmu prošao je javno savjetovanje i prema planu će stupiti na snagu prvog dana sljedeće godine. Uvode se brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom te nova raspodjela odgovornosti kojom će jedinice lokalne samouprave i turističke zajednice dobiti veće ovlasti.

Zanimljivo, na zakon koji definira budući smjer jedne od najvažnijih gospodarskih grana i ključnih nacionalnih pitanja – možemo li zaokrenuti turizam u održivost i izbjeći katastrofalne scenarije masovnog turizma, kakve su doživjele neke druge mediteranske destinacije – većina hrvatskih turističkih zajednica, gradova i općina nisu imale komentar. 

Komentari i primjedbe koji jesu dostavljeni, odnosili su se na termin javnog savjetovanja (kolovoz) i zahtjev da se ono produži, što je među ostalim tražila Turistička zajednica grada Splita. Inače, većina komentara došla je iz Istre.

Makarska je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji se angažirao po ovom pitanju i poslao konkretne primjedbe na nacrt novog zakona, ali ni jedna nije uvažena. Tim povodom, razgovarali smo s gradonačelnikom Makarske Zoranom Paunovićem.

Kakvo je Vaše mišljenje o novom Zakonu?

– Mi u Makarskoj smo jednako iskusili blagodati i prokletstvo turizma te smo godinama, nažalost, simbol divlje gradnje. Raste broj nekretnina, a gubimo stanovnike koji tu žele živjeti cijelu godinu. Vrijeme je za ozbiljne rezove, a zakon je preduvjet bez kojeg nemamo podlogu za mijenjanje situacije. Zato smo upozorili na tri užasno važna propusta u nacrtu zakona. 

Koje su bile vaše primjedbe?

– Naši prijedlozi su promišljeni, konstruktivni i došli su iz godina iskustva makarskog turizma. Žalosti me što nema sluha, a u pitanju su teme od nacionalnog interesa. 

Tražili smo da se jasno razgraniče domaćini u obiteljskom smještaju i oni koji se bave nekretninskim biznisom. Ne mogu se jednako oporezivati baka i djed koji iznajmljuju apartman ili sobu u obiteljskoj kući i vlasnik 10 apartmana. Plastično rečeno, tražili smo da se jasno definira je li vlasnik 10 apartmana obiteljski smještaj ili hotel.

Drugo što smo predložili jest da se gradovima i općinama prepusti kategorizacija i ograničavanje najma stambenih jedinica. Mislim da je ta tema specifična za svaku jedinicu lokalne samouprave. 

Naša posljednja i najvažnija primjedba odnosila se na indeks turističke razvijenosti. Makarska je, nažalost, sinonim betonizacije i prekomjerne gradnje, dobrim dijelom zbog sustavnog ignoriranja od strane države i Županije proteklih desetljeća. Sada donose zakon za koji kažu kako za cilj ima održiv turizam, a izravno uskraćuju sredstva upravo onima kojima su najpotrebnija i kojima kažu da žele pomoći. Takvim će destinacijama, među kojima je Makarska najpoznatiji primjer, biti potreban kapital za promjene, a prema novom zakonu ga upravo one neće dobiti, jer imaju visok indeks turističke razvijenosti. Pitam se, znaju li vladajući uopće svrhu zakona kojeg su donijeli ili je sve samo predizborna šminka?

Što to konkretno znači za Makarsku?

– Mi smo u procesu izmjena postojećeg Prostornog plana, koji će dovesti do ukidanja višestambenih građevina i spašavanja preostalog prostora na području grada. Pred Ministarstvom je velika odgovornost, jer bez njihovog pozitivnog mišljenja konačan prijedlog plana ne možemo staviti pred vijećnike i usvojiti ga. U narednim godinama možemo očekivati povećan val apartmanizacije po postojećem planu, jer je to uobičajena praksa, a stanje je već sada, kako sam rekao, iznimno loše. Kako bismo promijenili trendove i uveli red u prostor, trebat će nam puno rada i sredstava, a ako Makarska bude kategorizirana kao turistički visoko razvijena, neće moći privući sredstva nužna za pokretanje promjena. Ne shvaćam svrhu javnog savjetovanja ako ovakva primjedba, koja je u duhu zakona, nije prihvaćena!

Mislite li da će novi zakon ipak donijeti neke pozitivne promjene?

– Očekujemo puno, čak i u ovom obliku. Jedinice lokalne samouprave će dobiti veće ovlasti i odgovornosti, a mi ih planiramo iskoristiti kako bi Makarskoj vratili dušu mediteranskog grada i spriječili daljnju devastaciju prostora, koristeći sve alate koje imamo na raspolaganju.

Jedan od problema su i ilegalni iznajmljivači. Kako njima stati na kraj?

– Ilegalni iznajmljivači su u Makarskoj, nažalost, postali pravilo umjesto iznimke. Iznajmljuje se sve. Ilegalni stanovi, nekategorizirani stanovi, POS, braniteljski stanovi, garaže, sve. Uz pomoć građana, takvoj praksi ćemo stati na kraj, ali u ovom trenutku ne bih izlazio s detaljima. Svakako, mislimo kako ćemo planiranim mjerama, konačno zauzdati sivo tržište, ali i sniziti cijene stanova u Makarskoj.

Zašto mislite da možete utjecati na cijenu kvadrata? Je li to prevelik zalogaj za lokalnu vlast, ipak se radi o nacionalnom, čak i europskom problemu?

– Jasno je kako neće ići preko noći, ali na nama je da se borimo za svoj grad i mi se borbe ne bojimo. Studija nosivosti turizma, kapitalni dokument koji smo napravili prvi u Hrvatskoj, dala je podatak kako u Makarskoj imamo 10.000 neprijavljenih ležajeva, koji su osam mjeseci u godini prazni. Istovremeno, mladi ne mogu naći stan za najam niti priuštiti cijenu kvadrata za kupnju. Planiramo ograničiti gradnju i krenuti u oštro kažnjavanje ilegalnih iznajmljivača, kojima će se na kraju više isplatiti okrenuti se podstanarima umjesto turista ili prodati stan nekome tko zaista želi živjeti u njemu.

Mislite li da ćete uspjeti?

– Ne dopuštamo da nas strah od neuspjeha usporava ili upravlja našim postupcima. Izabrani smo da upravljamo gradom najbolje što znamo i upravo to i radimo, koliko god se neki zadaci čine nemogućima. Govorili su nam i da se situacija na Peškeri nikada neće popraviti pa smo dokazali da se ipak može, kad se hoće. Promjene možda dolaze sporije nego što bismo htjeli, možda i na nezadovoljstvo i otpor dijela građana, ali u konačnici će, siguran sam, svi biti zadovoljni. Navike se teško mijenjaju, ali stagnacija ne može donijeti dobro ni nama ni našoj djeci. 

Kakva je bila situacija s turističkom sezonom u Makarskoj? Na početku ljeta bilo je medijskih napisa kako je podbacila.

– Sezona je bila odlična, u razini s prethodnom. Naša želja je da sljedeća bude još bolja, ali ne pod svaku cijenu, odnosno ne na štetu naših domaćih ljudi.