Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Strasbourgu je održala svoj posljednji govor o stanju Europske unije prije europskih izbora zakazanih za lipanj 2024., u sklopu kojeg je iznijela i prioritete do kraja mandata. Istaknula je kako EU ponovno mora odgovoriti na povijesni poziv kao i da je potrebno dovršiti posao povjeren njegovu vodstvu. 

‘Za nešto manje od 300 dana Europljani će izaći na izbore u našoj jedinstvenoj i iznimnoj demokraciji. Kao i uvijek, izbori su vrijeme kad građani razmišljaju o stanju naše Unije i o tome što su dosad uradili oni koji ih predstavljaju. No bit će to i trenutak da odluče kakvu budućnost i kakvu Europu žele.

Milijuni među njima glasat će prvi put – najmlađi su rođeni 2008. Kad budu glasali, razmišljat će o tome što im je važno – o ratu što bjesni na našim granicama, o razornim posljedicama klimatskih promjena, o utjecaju umjetne inteligencije na njihov život, o svojim izgledima da jednom u budućnosti imaju kuću ili posao’, kazala je uvodno. 

Zahvalila se ovom domu što provodi jednu od najambicioznijih preobrazbi u kojoj se Europa našla. 

‘Doživjeli smo osnivanje geopolitičke unije koja podupire Ukrajinu i protivi se ruskoj agresiji, odgovor je na snažnu Kinu i ulaže u partnerstva‘, naglasila je. 

Referirala se potom na europski Zeleni plan, i to kao na ambiciozan ‘središnji’ element europskog gospodarstva. Dotaknula se i niza drugih postignuća ostvarenih od 2019., među kojima su uspostavljanje veće razine neovisnosti u sektorima energetike, čipova i sirovina, postavljanje temelja zdravstvene unije, procjepljivanje kako kontinenta tako i drugih dijelova svijeta, ‘revolucionaran’ rad na polju rodne ravnopravnosti… 

‘Zahvaljujući ovom Parlamentu, državama članicama i mojem timu povjerenika, donijeli smo više od 90% političkih smjernica koje sam predstavila 2019. Zajedno smo dokazali da odvažna Europa ostvaruje rezultate. Naš posao pak nije ni izdaleka završen’, istaknula je te pozvala na jedinstvo. 

‘Od vjetra do čelika, od baterija do električnih vozila, naša je ambicija kristalno jasna – budućnost naše industrije čistih tehnologija mora se izgraditi u Europi’, također je rekla. 

U tom je kontekstu navela kako su europske tvrtke često žrtve nepoštene prakse. Najavila je i kako će Europska komisija pokrenuti istragu o električnim vozilima iz Kine. 

Bilo je riječi i o inflaciji. Ursula von der Leyen navela je kako ona ostaje značajan ekonomski izazov, ali i kako padaju cijene energenata nakon energetske krize nastale ruskom invazijom na Ukrajinu.

‘U 2023. manje od 10% ukupnog uvoza plina dolazi iz Rusije. Europske rezerve plina popunjene su do rekordne razine iznad 95% iako se nije činilo da će Europa u tome uspjeti’, iznijela je.

Von der Leyen je izdvojila Bugarsku i Rumunjsku kao zemlje s najboljim praksama u području azila i vraćanja migranata. Pozvala je da im se odblokira ulazak u Schengen bez odgađanja. 

Iščekivanim govorom osvrnula se i na proširenje Europske unije. Izjavila je kako je pod njenim okriljem budućnost Ukrajine, zapadnog Balkana, Moldavije kao i da je svjesna koliko je europska perspektiva važna mnogima u Gruziji. 

Poručila je, nadalje, da su u bloku od 27 zemalja potrebne reforme. Iskazala je podršku reviziji ugovora, pri čemu je poručila da je nije potrebno čekati kako bi se ubrzala europska integracija. 

‘Unija koja je spremna za proširenje može se brže postići, a preduvjet za to je odgovoriti na praktična pitanja kako će Unija s više od 30 zemalja funkcionirati u praksi’, rekla je Ursula von der Leyen.

Cijeli govor dostupan je na snimkama u nastavku.