Zastupnici u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu sa 608 glasova usvojili su novu Direktivu o potrošačkim kreditima. 

Kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a, na ovom je zakonu radio hrvatski eurozastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol – u tekst direktive intervenirao je sa 150 amandmana. Kazao je kako će se konačno, nakon petnaest godina, potrošački krediti prilagoditi sveprisutnom trendu digitalizacije, a kako će se pritom osnažiti položaj potrošača u odnosu na banke. 

‘Istraživanje koje je proveo HNB pokazalo je da je prešutno prihvaćeno prekoračenje na tekućem računu odobreno za gotovo milijun i osamsto tisuća potrošača u Hrvatskoj. Studija koju je Europski parlament izradio na moj prijedlog pokazala je da je preko 340 milijuna bankovnih računa građana u Europskoj uniji opterećeno problemima tzv. minusa kao i da su oni jedan od najskupljih oblika zaduženja građana. 

Za prešutna prekoračenja nisu vrijedila ista pravila kao za dopuštena. Naime, banke su ih mogle samovoljno ukinuti te zatražiti brz povrat duga’, naveo je Sokol. 

Banke će, sukladno novim pravilima, građane morati unaprijed obavijestiti o svakom planiranom smanjivanju ili ukidanju prešutnog prekoračenja te će im morati ostaviti mogućnost otplate dugovanja u dvanaest jednakih obroka. Paralelno s naporima koje je on ulagao u Europskom parlamentu, hrvatska Vlada doskočila je tom problemu potpisivanjem memoranduma o prekoračenjima s bankama, no naglasio je kako će europski zakon biti obvezujući te neće ovisiti o njihovoj dobroj volji. Dodao je i kako će države članice moći ići i korak dalje u zaštiti potrošača daljnjim postroživanjem pravila. 

‘Novim pravilima, nadalje, više neće biti dozvoljeno da banke na kućne adrese šalju nezatražene kreditne kartice ili da potrošačima jednostrano povećavaju limite dopuštenog i prešutnog prekoračenja, a novost je i da će reklame o kreditima morati sadržavati upozorenja o njihovim neželjenim učincima kao što je, primjerice, prezaduženost. Pored toga, potrošači će i dalje imati rok od 14 dana u kojem će se moći bez navođenja ikakvih razloga povući iz ugovora o kreditu’, iznio je. 

Napomenuo je zatim kako je ovo prvi zakonodavni akt kojim se na europskoj razini kodificira pravo na zaborav i zaštita od diskriminacije za građane koji su preboljeli rak. 

‘Izričito propisujemo da se medicinsko-zdravstveni podaci ne smiju koristiti pri ocjenjivanju kreditne sposobnosti kao i da se kod osiguranja kredita ne smiju diskriminirati osobe koje su preboljele rak. Htjeli smo da se navedeno odnosi i na osobe s drugim dijagnozama, ali to nismo uspjeli do kraja dogovoriti s Vijećem’, otkrio nam je Tomislav Sokol. 

Sada su, ustvrdio je, jasnije propisana ‘zabranjena’ ponašanja. (Financijske) sankcije pak propisuju države članice proporcionalno prekršajima, pri čemu imaju slobodu utvrđivanja iznosa. 

Nova pravila o potrošačkim kreditima primjenjivat će se od 2026.