Glavna direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko je za Dnevnik Nove TV pojasnila kakve će sve posljedice imati rast kamatnih stopa, kada bi on mogao početi i koliko bi te kamate mogle rasti?

‘Ako uspoređujemo podatke iz ove i prethodne godine vidimo da je rast kamatnih stopa na depozite bio na razini 0,95 posto. Ako gledamo kamatne stope na kredite, kod stambenih kredita je taj rast bio 0,81, a kod nenamjenskih 0,86. Dakle, vidimo da rast kamatnih stopa na depozite prati rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj’, kazala je Perko.

Ono što je bitno, ističe, je usporedba s međunarodnim tržištem. ‘Ako gledamo kamatne stope ECB-a koje su zadnjih godinu dana narasle za 4,26 posto, primjećujemo da je ovaj rast u Hrvatskoj od ispod 1 posto puno blaži i usporeniji. I to je dobra vijest za nas’, kazala je Perko.

Koliko se očekuje sada da bi mogle porasti te kamate koje primaju štediše? ‘To će naravno svaka poslovna banka u skladu sa svojim poslovnim politikama. Međutim neke poslovne banke već jesu recentno povećale kamatne stope na depozite što se već i vidi u statistici HNB-a. A neke će to vrlo skoro učiniti. I o tome, naravno, obavijestiti svoje klijente’, pojasnila je.

Znači li to da će kad budu rasle ove kamate na depozite nužno rasti i kamate na kredite?’Kod nekih vrsta kredita povezanost je direktna. Znači ako govorimo o stambenim kreditima koji su vezani uz NRS sigurno će doći do porasta kamatne stope zato jer je porast kamatnih stopa na depozite direktno vezan uz taj NRS koji je onda kamatna stopa za takve kredit. Kod onih koji imaju kredite ugovorene s fiksnom kamatnom stopom, a to je dvije trećine naših građana, do promjena neće doći’, kazala je Perko.

Kad se spominje ta fiksna kamatna stopa, trenutno imamo jednu novu situaciju za sve nas na tržištu, a to je da je stambene kredite u hrvatskim bankama lakše dobiti s fiksnim nego s promjenjivim kamatnim stopama. Je li to neko novo normalno i ako je, koliko će potrajati, upitao je reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.

‘Trenutno se stambeni krediti daju s fiksnim kamatnim stopama. Promjenjiva kamatna stopa nažalost s obzirom na zakonski maksimum koji je određen – trenutno je 3,73, a od dugoročnijih EURIBORA je sama ta kamata veća, to znači da promjenjive kamatne stope više nisu u ponudi. Za sad su u ponudi krediti s fiksnom kamatnom stopom. I mi bi isto rađe da građani imaju što više proizvoda u ponudi. Dakle, nadamo se da će uskoro te referentne kamatne stope početi padati i da se opet promjenjive kamatne stope mogu uvesti u ponudu pa onda da građani mogu birati što im je po volji’, istaknula je Perko.

Mnogi sad zazivaju porez na tu ekstradobit banaka. ‘Ja bih napomenula samo da su hrvatske banke već platile porez na takozvanu izvanrednu dobit već 2022.

Recentno svi spominju potez talijanske vlade, međutim ispalo je da nakon onog prvotne izjave da se sad reterira i radi nekakav fine tuning. Što se tiče poteza Vlade, idemo vidjeti što će najaviti pa ćemo onda moći konkretnije komentirati’, rekla je Perko.