Turistička sezona tek je počela, a već naveliko gledamo prizore turista koji povijesne jezgre dalmatinskih gradova nagrđuju neprikladnim i nekulturnim ponašanjem u javnosti, te u svijet šalju sliku o Hrvatskoj kao destinaciji za divljanje bez posljedica. Kako smo došli do toga da privlačimo takve turiste i kako takvom ponašaju stati na kraj, Krešimir Macan razgovarao je u ovotjednoj Špici s Macanom s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, te svjetskim putnikom, novinarom i jednim od najvećih promotora Hrvatske Paulom Bradburyjem.

Franković je istaknuo kako je i Dubrovnik do prije nekoliko godina bio jedan od gradova koji se bore s tim problemom, ali su se strateškim potezima i edukativnim pristupom turistima kroz nekoliko sezona etablirali kao grad kulture, te stvorili uvjete za postizanje održivog turizma i suživota građana i posjetitelja. Gosti su se složili kako je upravo taj dugoročni plan turističke ponude koju određena destinacija želi postići, te izostanak strategije za održavanje balansa, pretvorio Split sa starom jezgrom pod zaštitom UNESCO-a u primarnu ‘party’ destinaciju u Hrvatskoj, gdje se najviše ekscesa i događa. Bradbury, koji se nakon proputovanog svijeta prije 20 godina odlučio skrasiti upravo u Dalmaciji, plastično je dočarao ponudu Splita koja pogoduje takvom turizmu, na primjeru Marmontove, najljepše splitske ulice, kazavši kako je nekada bila puna trgovina i radnji, a danas u njoj prevladavaju noćni klubovi i restorani brze hrane. ‘Morate razumjeti mindset mladog Engleza, on ima dva tjedna godišnjeg odmora i traži mjesto gdje su sunce, more, lijepe cure, jeftini alkohol, party i nema pravila, što nije turizam za kulturni grad kao što je Split, a problem je što Split želi ponuditi sve svima’, zaključio je Bradbury, te dodao kako je takav imidž koji se stvara o Hrvatskoj problematičan.

Zadržavajući se na temi turizma i ovosezonskoj ponudi Hrvatske, sve veći porast cijena koji je doveo do masovnog otkazivanja rezervacija u smještajima na jadranskoj obali, stvarajući tzv. ‘rupe’, s Macanom su analizirali ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu Damir Krešić i poznati travel bloger Ivan Bengeri. 

Kao glavni kriterij kojim se treba voditi razmatrajući je li nešto skupo ili nije, Krešić je istaknuo promatranje usluge kroz razinu kvalitete koja se dobiva za tu cijenu: ‘Postali smo prepoznatljiva i sve poželjnija destinacija, a legitimna je ambicija Hrvatske da bude mala, ali ekskluzivna i skupa destinacija. Međutim, to treba biti opravdano isporučivanjem prave vrijednosti za novac, bitno je da se turist ne osjeća prevarenim kad se vrati kući, jer prosječni turist ima puno gore iskustvo ako ga netko prevari za 20 eura, nego ako plati 200 ili više eura neki turistički proizvod za koji smatra da stvarno toliko i vrijedi’. 

Bengeri je prenio dojmove kolega travel blogera s nedavno održane konferencije, koji su Hrvatsku posjećivali prošlih, ali i ove godine, te istaknuli kako je Hrvatska predivna, ali vrlo skupa zemlja, posebno u kategoriji ‘Balkana’, kako nas mnoge zapadne države i dalje percipiraju. Oba gosta su zaključila kako su ‘rupama’ u popunjenosti smještaja u lipnju u velikoj mjeri uzrok lošiji vremenski uvjeti nego prijašnjih godina, ali i velikog broja novih privatnih smještaja, što se direktno nadovezuje i na širi problem hrvatskog turizma da hotelski kapaciteti čine manje od 20% smještajnih kapaciteta, dok je u drugim zemljama poput Turske, Španjolska i Grčke taj broj mnogo veći, čime su oni i lakše priuštivi prosječnom gostu. 

Treća tema ovotjedne epizode obradila je fenomen društvene platforme OnlyFans, različite od svih drugih koje koristimo u svakodnevnom životu, a koja kreatorima omogućava da stvore izravne veze s publikom i izravno unovče svoj sadržaj. Marina Krleža, poznata seksualna edukatorica, kreatorica sadržaja, književnica i profesorica hrvatskog jezika po struci, koja od 2016. svojim projektom Seksoteka, komunikacijom i edukacijom nastoji detabuizirati i relativizirati seksualnost u Hrvatskoj i regiji, komentirala je značaj platforme koja je potpuno promijenila industriju sadržaja za odrasle od kada je stekla masovnu popularnost tijekom pandemije. 

Objasnila je kako je model OnlyFansa privlačan kreatorima zato što 80% prihoda od svojih sadržaja zadržavaju za sebe, dok istovremeno mogu raditi što oni žele bez ikakvih pritisaka. Iako je gotovo sav sadržaj na platformi namijenjen odraslima, Krleža ističe kako je OnlyFans revolucionarna, ali drastično neiskorištena društvena mreža, jer to može biti platforma preko koje se mogu unovčiti i drugi poslovi i hobiji, kao što su razni tekstovi, nastupi, edukacije i brojni drugi. 

Cijelu epizodu podcasta Špica s Macanom pogledajte na YouTube kanalu, a za najave, najbolje trenutke, atmosferu iza kulisa i još mnogo toga pratite Špicu na Facebooku, Instagramu i TikToku.