U organizaciji Paneurpske unije Rumunjske u Bukureštu je danas održana međunarodna konferencija ‘Paneuropski putokaz za otpornu Europu’ koja je organizirana u zgradi parlamenta, a povodom obnove rada paneuropske organizacije u ovoj zemlji.

Predsjednik Paneurope Rumunjske Alexandru Nazare, senator u Rumunjskom parlamentu, bivši ministar financija i bivši europarlamentarac, kazao je kako je Paneuropa sa svojim idejama povezivanja eurpskih država i naroda danas aktualna kao i prije sto godina kada je osnovana, a posebno u Rumunjskoj, članici Europske unije koja je ‘potpuno odana Europi’. Naglasio je da Rumunjska podržava svaki europski projekt, ali da to na razini Europske unije nije dovoljno prepoznato. Postavio je pitanje je li odnos Europske unije i njezinih institucija isti prima svakoj državi članici, ali i zaključio da zemlje članice moraju pokazati više solidarnosti jedna prema drugoj.

Predsjednik Međunarodne Paneuropske unije Alain Terrenoire, koji je također sudjelovao na konferenciji, zahvalio je Rumunjskoj na svemu što čini za Ukrajinu od početka ruske agresije na tu zemlju. 

‘U ovom ratu Ukrajina mora pobijediti, mi moramo pobijediti i zato moramo pomoći Ukrajini. Rusija, to je jasno svima, svoj utjecaj želi proširiti i na druge zemlje, posebno Moldaviju i Gruziju i to se ne smije dozvoliti’, kazao je Terrenoire. 

Izrazio je žaljenje i svoj protest jer Rumunjska još nije primljena u šengensko područje. 

‘Nedavno sam posjetio Zagreb, susreo se i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i bio sam jako sretan jer više nisam morao imati neki dokument za ulaz u Hrvatsku. Tako želim putovati i u Rumunjsku’, zaključio je Terrenoire.

Na konferenciji su o europskim vrijednostima govorili predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Pavo Barišić i glavni tajnik Vanja Gavran.

Barišić je rekao da su vrijednosti su podložne stalnim promjenama. 

‘Povijesno iskustvo bitno je drugačije u zemljama koje su iskusile komunističku totalitarnu vlast od onih koje su njegovale dužu demokratsku vladavinu. Stoga se temeljne vrijednosti u društvu različito tumače. Sasvim drugačiji naglasak i položaj na ljestvici stavljen je s obzirom na prioritete koje građani preferiraju. Ono što se u Nizozemskoj ističe kao građanska vrlina, u Poljskoj se ne prihvaća na isti način. U nekim zemljama veća je religioznost ili uloga obitelji. U drugima je veći naglasak na pravima pojedinca. Kulturološke razlike mogu biti korisne i donijeti plodan razvoj zajednici ako su dobro usklađene. Ali ako se pretvore u nepomirljive ideološke sukobe, mogu dovesti do katastrofalne destrukcije zajednice. Ako se rasprava o vrijednostima pretvori u političke kalkulacije, koje vode ka kažnjavanju država članica, to može dovesti do raspada Europske unije’, poručio je Barišić.

‘Možda bi se moglo govoriti o više elemenata europskog identiteta, ali ja bih izdvojio tri, po mom sudu najvažnija: mir, demokracija i zaštita ljudskih prava. Europi je to svojstveno i suvremena je Europa po tome i prepoznata u svijetu. Kada bi netko radio neku marketinšku kampanju brenda Europa dovoljno bi bilo spomenuti samo ove tri vrijednosti. Svaku vrijednost, a poglavito vrijednost mira moramo njegovati. Ona nije sama po sebi dovoljna. Jer, mir ne postoji sam po sebi, već se za njega treba zalagati i boriti. No, s druge strane postavljam pitanje stidimo li se mi zapravo sebe i svog identitet, ili ga zapravo uopće nismo svjesni ili samo ne radimo dovoljno na  njegovoj promociji? Rekao bih da nismo dovoljno svjesni sebe kao Europljana i vrijednosti koju brend ‘Europljanin’ ima’, kazao je između ostalog Gavran.

U raspravi su otvorene mnoge teme od ekonomskih, energetskih do sigurnosnih i potrebe europske autonomije u tim područjima. Čula su se i razmišljanja da danas u Europskoj uniji nedostaje slobode, kao njezine važne vrijednost te da je po srijedi prevelika regulacija posebno u području ekonomije. Otvorena su i pitanja nedostatka tehnologija koje posjeduju i razvijaju Sjedinjene Američke Države i Kina, ali je i upozoreno da Europa zbog toga gubi na konkurentnosti. Zaključeno je da Europa treba jasniju strategiju jer je previše izazova koje treba rješavati.

Na skupu su govorili i bivši rumunjski premijer Theodor Stolojan, zamjenik ministra financija Alin Andries, zamjenik ministra prometa i infrastrukture Adrian Foghis, predsjednik Paneurope Francuske Eric Campion, ravnateljica ureda Zaklade Konrad Adenauer u Bukureštu Katja Christina Plate i mnogi drugi.