O blagodatima meda po ljudsko zdravlje u svakoj životnoj dobi gotovo su svi upoznati, no možda je manje poznato da med hrvatskog proizvođača proglašen najboljim na svijetu. Riječ je, naime, o proizvodu OPG-a Keser iz Popovače koji je ponio titulu šampiona u kategoriji monoflornog bagremovog meda na svjetskom ocjenjivanju APIMIEL 2022., održanom u prosincu u Bariju u Italiji. 

Koja je razlika između konvencionalnog i ekološkog te zašto je potonji još blagotvorniji, objasnio nam je Dragutin Keser, upravo onaj koji stoji iza tog ‘zlatnog’ meda. Doznali smo, također, prepoznaju li kupci proizvode iznimne kvalitete, odnosno jesu li spremni izdvojiti veće novčane iznose za njih. Naravno, porazgovarali smo i o prestižnom priznanju, a pritom nas je upoznao s gotovo nevjerojatnom nesrećom koja mu je prethodila, a koja je zadesila njegove pčele. Upitali smo ga, nadalje, kako uspijeva izbalansirati rad u bolnici s pčelarstvom, koliko su u obiteljski biznis involvirani preostali članovi obitelji, kako je uopće sve krenulo, ali i ponešto o novitetu koji tek namjeravaju uvrstiti u svoju ponudu…

‘U ekološkom pčelarstvu postoje posebna pravila. Primjerice, potrebno je ekološkom bojom obojiti košnice – ja to činim bojom za dječje krevetiće i igračke. Zatim, potrebno je koristiti inoks žicu, inoks čavliće, sve mora biti od inoksa – ne smije biti željeza… I što je najbitnije – nužno je posebno paziti pri suzbijanju varoe, ključnog okidača virusa kod pčela. U ekološkom pčelarstvu smije se raditi samo s prirodnim kiselima poput oksalne koje je jako puno u špinatu, mravlje, mliječne i s timolom koji se dobiva destilacijom majčine dušice. Vrlo je to zahtijevan proces, ali uspijevam se boriti kako bih dobio čist med. Ovaj med nije GMO, nema pesticida ni antibiotika, ne ide se na industrijske pašnjake’, obrazložio je Dragutin Keser u razgovoru za Dalmatinski portal.

Potvrđuje to i činjenica da smo isprva jedva uspostavili komunikaciju preko mobitela zbog lošeg signala daleko od civilizacije. Nazvali smo ga dok se bavio svojim pčelama u podnožju Moslavačke gore, okružen samo šumom i livadama. 

Ekološki med, očekivano, skuplji je no konvencionalni. Međutim naš je sugovornik istaknuo kako ekološki osviješteni kupci ni ne pitaju za cijenu jer znaju da je ona itekako utemeljena. 

‘Postoje i skeptici koji me pitaju kako izdresirati pčele da znaju gdje će ići. Dijelom su u pravu, ali je stvar u košnicama, u načinu liječenja i prehranjivanja. Ne smijem to raditi sa šećerom, moram im ostaviti med da bi prezimile i da bi se razvile, stoga ga sada imam puno manje nego kad sam bio konvencionalni pčelar. Usporedbe radi, dobivao sam 70-80 kilograma po košnici, danas sam presretan kad dobijem 20-25 kilograma’, pojasnio je. 

Skeptici su pak dijelom zaslužni što je med OPG-a Keser uopće prijavljen na svjetsko ocjenjivanje. Evo kako…

‘Da bi med dobio certifikat, prošao je testiranje u referentnom laboratoriju u Križevcima. Ispostavilo se da je čistoće 62% te da je dobar i po drugim parametrima. Budući da sam ga ranije prodavao naveliko, kad sam ovo uvidio – htio sam pokušati nešto novo i oglasio sam ga Facebooku. Strašno je kako su me ljudi krenuli vrijeđati zbog njegove boje. Bagremov med je prosječno zelene do žute boje, a ovaj je vukao na tamno jer su pčele u preostalih 38% nešto drugo donijele. Nakon tih uvreda moj sin potražio je najjaču izložbu ekološkog meda na svijetu kako bismo vidjeli kakav je zapravo’, prisjetio se Keser. 

Poslao je tako med u Italiju i mjesec dana kasnije dobio povratni e-mail koji ga je ostavio u nevjerici. Pomislio je prvo da je diskvalificiran, ali je realnost bila sasvim dijametralna. 

‘Pokazao sam sinu, a on mi je samo rekao: ‘Bravo, Dragec, zlato.’ Rekao sam mu da me ne zafrkava, počeo sam se znojiti. On je nastavio čitati i obavijestio me kako ne samo da sam dobio zlato, već sam i šampion izložbe. Provjeravao je zatim e-mail i drugi sin jer nismo mogli vjerovati. 

Dalje od ovoga nema. Ni danas još nisam svjestan što sam osvojio. Prvi je to put da je netko iz Hrvatske osvojio ovo priznanje za ekološki med. Zanimljivo, prošle godine od 220 uzoraka 40-ak ih je osvojilo zlato, a posljednjeg dana 16 prisutnih sudaca dvaput su pod drugim brojevima probavali ta zlata te je med OPG-a Keser dvaput pobijedio s najvećim brojem bodova’, kazao nam je.

Nakon dva mjeseca dobio je i dokumentaciju koja to dokazuje. Naljepnicom s certifikatom pobjedničkog meda 2022. ima se pravo dičiti na teglicama dok se god bude bavio pčelarstvom. 

Priča o njegovu uspjehu poprimila je sasvim novu dimenziju kada nas je upoznao s ranije spomenutom nesrećom. Otkrio nam je što se dogodilo krajem lipnja prošle godine. 

‘Vrcali smo zadnjih 25 košnica. Otišao sam u planinu po neke matice kada su me nazvali da mi gori kamion. Dok sam se vratio, kompletno je izgorio kao i stotina košnica s pčelama. U svega 15 minuta nestalo je 30 tisuća eura. Nakon pola godine dobili smo nagradu za taj med iz tog plamtećeg kamiona’, podcrtao je Dragutin Keser. 

U razgovoru smo se dotaknuli i drugih izazova u pčelarstvu. Tako nam je kazao i kako, dok je prošle godine imao više od tri tone meda, tijekom četiri koje su joj prethodile nije imao ništa zbog bolesti koja je poharala pčele. 

Upozorio je i na svojevrsnu nepravdu koja se pojavljuje na tržištu. Prosječan kupac pak ne može ocijeniti kvalitetu meda bez laboratorijskog nalaza. 

‘Primjerice, kupite tonu bagremovog meda i dvije tone melase – rastopljenog šećera, zgusnutog enzimima – pa dobijete med s 20-ak posto bagrema koji slobodno možete deklarirati i prodavati kao bagremov med’, naznačio je. 

Istovremeno, s konkurencijom – bilo zdravom ili lažnom – ne namjerava se boriti. Stava je kako vrhunski proizvodi uvijek nađu svoj put do kupaca. Tome u prilog ide i činjenica da se njegovi njemu kontinuirano vraćaju, ali i, primjerice, da sada od OPG-a Keser med po preporuci otkupljuje i Noel, zagrebački restoran s Michelinovom zvjezdicom. 

‘Put je trnovit, ali od oko tri milijuna i 800 tisuća ljudi u Hrvatskoj, ja mogu naći stotinjak kupaca koji će taj proizvod vrednovati. Prepoznaju nas – kupuju i iz Splita, Šibenika, Zadra, Rijeke, Pule – i to nas veseli. Maloprije je kod mene došao čovjek po dvije teglice meda za kćer koja putuje u Španjolsku i koja ga želi pokloniti nekome ondje. 

S konkurencijom se ni ne zamaram. Prilikom prijema u Saboru, kod predsjednice Odbora za poljoprivredu Marijane Petir, ni jednom riječju nisam se usprotivio konvencionalnim pčelarima. Štoviše, rekao sam da se radi o zlatu svih nas koje trebamo iskoristiti. Imamo državu koja nije zagađena, stoga trebamo zajedno raditi na našoj prepoznatljivosti’, ustvrdio je. 

Predlagao je lokalnim institucijama da iskoriste titulu koju je zavrijedio za svoju promociju, ali nisu imale sluha za takvo što. I dok se med gura u vrtiće i škole kao zdrava namirnica, nikome nije palo na pamet djeci dati ovaj, najbolji na svijetu. Vlasnika OPG-a Keser to pretjerano ne dira. Nastavlja samostalno, kako nam je rekao, graditi svoj put započet prije 19 godina. 

Pčelarstvom se, dakle, počeo baviti 2004., a 2008. prešao je na ekološko. Trenutno ima 150 košnica. Postavili smo mu pitanje kako uspijeva izbalansirati brigu o njima s poslom medicinskog tehničara u popovačkoj bolnici. 

‘Cijela obitelj ima svoje zadatke. Ja sam s pčelama, supruga slaže okvire, jedan sin radi marketing, drugi nabavu. Važna je i dobra organizacija’, odgovorio je. 

Zanimalo nas je i kako se uopće rodila ljubav prema pčelarstvu bez koje je teško postizati ovakve rezultate. Uzvratio nam je da se naprosto htio baviti njime još od mladosti, ali su ga odgovarali od te ideje. 

‘Razbolio sam se ’98., dobio sam tumor i rekao sam sebi da ću to ostvariti ako ostanem živ. Ostao sam, hvala Bogu, pa sam 2003. počeo nabavljati košnice’, dodao je. 

Pred OPG-om Keser još je puno planova. Dragutin Keser kazao nam je kako, među ostalim, želi što više prodavati na malo, i to ne primarno zbog veće zarade, nego kako bi do više ljudi stigla zdrava namirnica. Također, nastojat će uskoro izbaciti novi proizvod – krem med. Posrijedi je mješavina nekoliko medova, koja se kao namaz poslužuje na kruhu. 

‘Jako se puno koristi u Njemačkoj, Americi i Kanadi gdje je izmišljen. Na određenoj temperaturi treba se grijati pa se danima miješa dok postane gotovo bijel. Što je svjetliji, to je kvalitetniji. U njemu moraju biti grudice od 0,04 mm. Kao kristalizirani je med, ali jako fine, kremaste teksture. Uspijemo li nagodinu, to bi nam bilo super’, zaključio je.