Odbor za vanjske poslove usvojio je nacrt izvješća o napretku Srbije za 2022. godinu. Ovim će izvješćem Europski parlament dati svoje preporuke za korake koje bi Srbija trebala poduzeti s ciljem rješavanja problema i izazova s kojima se mora pozabaviti kako bi napredovala u procesu pristupanja europskim integracijama.

Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko izrazila je zadovoljstvo što je u konačni tekst uključen veliki broj amandmana koje je priložila na izvješće te je pritom naglasila da je izuzetno važno za europski put Srbije da nastavi razvijati dobrosusjedske odnose, provoditi sporazume i rješavati otvorena bilateralna pitanja sa svojim susjedima. U tom smislu se u svojim amandmanima dotaknula bilateralnih odnosa između Srbije i Hrvatske u kojima je pozvala srpske vlasti da pokažu iskrenu predanost rješavanju otvorenih pitanja koja uključuju i ona vezana uz status hrvatske manjine u Srbiji. 

‘Pozdravljam imenovanje predstavnika iz hrvatske manjine u Srbiji za ministra za ljudska i manjinska prava te društveni dijalog, ali poštivanje manjinskih prava hrvatske zajednice u Srbiji i dalje ostaje ispod razine europskih standarda, posebice u pogledu nediskriminatorne uporabe hrvatskog jezika te poštivanja hrvatske kulturne baštine baština i tradicija u zemlji’, istaknula je Zovko. 

Pozvala je Srbiju da intenzivira rad na sudbini nestalih osoba, osudi govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca. Također je ponovila svoj poziv da se otvore arhivi koji se tiču bivših jugoslavenskih republika i da se omogući pristup dosjeima bivše jugoslavenske tajne službe (UDBA) i tajne službe Jugoslavenske narodne armije (KOS) kako bi se temeljito istražili i riješili komunistički zločini iz toga doba.

Zovko je pored toga naglasila da su danas ključna pitanja na putu Srbije prema europskim integracijama normalizacija odnosa s Kosovom i njezina razina usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebice u pogledu uvođenja sankcija Rusiji. 

‘Zabrinjavajuća je činjenica da je od prošlogodišnjeg izvješća razina usklađivanja Srbije s europskom vanjskom politikom pala s već niskih 65 posto na sadašnjih 45 posto. Kao zemlja koja teži pridruženju Europskoj uniji, Srbija se mora uskladiti s vrijednostima zajednice kojoj želi pripadati’, naglasila je eurozastupnica. 

Dodala je da je u amandmanima koje je priložila na izvješće također izrazila zabrinutost zbog utjecaja i nerazmjerne vidljivosti koja se daje trećim zemljama u Srbiji što utječe na sve manju javnu potporu u zemlji za članstvo u EU-u. 

‘Europska unija daleko je najveći trgovinski partner i ulagač u Srbiju, a samo putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) zemlji je od 2014. dodijeljeno preko 1,4 milijarde eura. Pozivam Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) na aktivnije i učinkovitije komunikacijske strategije za promicanje prednosti članstva, kao i projekata koje financira EU’, navela je.