Od 2017. do danas odobreno je više od 28 tisuća subvencija u iznosu od 140 milijuna eura. Stručnjaci tvrde da je APN ipak veća financijska ušteda od oslobađanja poreza na prvu nekretninu. No, kako će mladi do prvih kvadrata nakon subvencija?

‘Sljedeće godine stvarno ako ne donesu nikakvu mjeru, da će svi koji ionako moraju kupiti nekretninu i u njoj nastaviti živjeti, kamatne stope su mrvicu narasle, cijene su još više narasle, ti ljudi će biti u drastično nepovoljnijoj poziciji nego svih ovih godina da su iskoristili APN koji ima nekakve svoje nedostatke’, govori kreditni posrednik Vjeko Peretić, javlja RTL.

Manje od četvrtine svih kupoprodaja u Hrvatskoj realizirano je putem APN-ovih kredita. 60 posto nekretnina kupljeno je transakcijama bez kredita. Država od svega nije loše prošla.

Lani je naplaćeno 215 milijuna eura poreza, godinu ranije 159 milijuna, a 2020. 126 milijuna eura. Od 2017. do danas u državni proračun sjelo je gotovo milijardu eura poreza na promet nekretninama. Država je, primjerice, lani ubrala više poreza, nego što je utrošila na odobrenje subvencija u posljednjih pet.

U proračun je sjeo popriličan novac svih ovih godina zbog divljanja cijena, za što APN nije prvi krivac, tvrdi struka.

‘Možemo zaključiti da je to tek peti faktor povećanja cijena. Znamo koji su oni prvi. Znamo da je stanje na tržištu kapitala i da je novac bio jeftin doveo do toga da ljudi ulažu u nekretnine, u Hrvatskoj imamo 30 stranaca koji kupuju jer im je to i dalje jeftino’, kazao je Peretić.

Čini se da će Vlada novom stambenom politikom pokušati stabilizirati cijene.

‘Da krenemo u izgradnju višestambenih zgrada prvenstveno za najam, a očekujem da će nam se na tom putu pridružiti gradovi, veliki gradovi i ostale jedinice lokalne samouprave kako bi učinile priuštivim mogućnost kupnje stana’, govori ministar Branko Bačić.

Do izborne godine i novih mjera stambenog zbrinjavanja, država će u svakom slučaju još dobro zaraditi od poreza na promet nekretninama.