U okviru 27. međunarodnog sajma  GAST 2023 danas se održala konferencija ‘Turizam u fokusu’ i okrugli stol ‘Split liti – SplLit-i’. O tome kakvu turističku sezonu možemo očekivati, uvodno je govorila Martina Nimac Kalcina.

– Nažalost, puno pitanja je i dalje otvoreno po pitanju turizma u gradu, ali i građana koji žive u Splitu. Turizam je taj koji diktira život običnih ljudi. Možda ni gradske vlasti ne znaju dati odgovor na neka pitanja, ali mi želimo da znamo da oni ne znaju. Konkretno nas zanima hoće li i kada biti radova na Žnjanu, hoće li radovi biti u srcu sezone, pitanje hotela Marjan, kako će funkcionirati novi komunalni red, koje su kazne za prekršitelje i slično. Mi moramo uputiti goste u novonastale situacije, ako mi nismo upoznati odluke se ne mogu provoditi u djelo – poručila je Kalcina koja je mišljenja kako se turistički djelatnici pripremaju za sezonu isto kao i prijašnjih godina, a puno toga je drugačije.

– Rijetko tko je promijenio svoje oglasnike i fotografije na kojima se i dalje primjerice pokazuju one plaže Žnjan. Ne ulazimo u odluke, jesu li dobre ili nisu, moramo biti upoznati s time kako bi gosta upozorili. U suprotnom će gost zatečen napisati lošu recenziju, a time će biti loša recenzija i za samu destinaciju. Šteta je da gost dobije kaznu kada može biti upozoren na nova pravila – zaključila je. 

Kalcina opravdava rast cijena u turizmu, smatra da su one posljedična veza rasta drugih troškova.

– Poskupilo je sve i to se odražava na konačnu cijenu proizvoda i usluga koju plaća gost. Međutim, moramo paziti i dalje da budemo konkurentni u odnosu na konkurenciju. Sadržaj i ponuda su kod drugih puno kvalitetniji, kao i sama infrastruktura, odnosno povezanost između samih mjesta. Imaju jeftinije i povezanije zračne linije, dostupnije su gostu – poručila je. 

Na okruglom stolu sudjelovao je Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Splita, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu Vinko Muštra, voditeljica marketinga i prodaje hotela Radisson u Splitu Kristina Rogaljska i vlasnik splitskog restorana Corto Maltese Danijel Nikolla.

– Pripremamo se za sezonu, a najveći problem imamo s manjkom radne snage te se time najviše bavimo. Najviše radnika kod nas su isključivo domaći ljudi, ali u svom drugom vegetarijanskom restoranu ne možemo naći kadar. Nedostaje nam takvog specijaliziranog i stručnog kadra pa smo zaposliti ljude iz Njemačke, Italije, Amerike i Slovenije. Ostale stvari kao što je komunalni red ne smatramo nekim problemom, čekamo komunalce da nas upozore i mi to odmah ispravljamo. Imamo 60 dana za prilagodbu na novi komunalni red, skinuli smo zvučnike, grijalice i sada čekamo novu sezonu – kazao je Nikolla koji štekat restorana ne treba micati na dnevnoj bazi jer se nalazi u ulici gdje ne smeta.

Voditeljica marketinga i prodaje hotela Radisson u Splitu Kristina Rogaljska smatra kako njihovi gosti, visoke platežne moći, u Splitu nemaju gdje potrošiti svoj novac. 

Na konferenciji je sudjelovao i izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji je istaknuo ključne elemente Strategije razvoja grada Splita do 2030. godine koju su izradili.

– Vidimo turizam kao važnu polugu razvoja, ali ona nije svrha. Ona prvenstveno treba služiti građanima i ljudima koji ovdje žive 365 dana u godini. Čuli smo koji su gorući probleme dionika turizma, ali mi trebamo misliti o svima – mladima, starijima te im omogućiti da žive bolje u Splitu. Ne smijemo zaboraviti da popisu stanovništva u deset godina ima 15 tisuća manje stanovnika, a tome u prilog ne ide ni broj novorođene djece i umrlih. Vidimo da Split ima problem jer grad čine ljudi – kazao je Muštra te je dodao kako Split u budućnosti vidi kao najprivlačniji grad za život i rad u Hrvatskoj, koji svoje potencijale realizira u uvjetima održivog razvoja i društvene pravednosti, predstavljajući gospodarsko, sportsko, kulturno i sveučilišno središte Mediterana integrirano u suvremene europske trendove. 

Bojan Ivošević smatra da nema bojazni kako će se primijeniti nove odluke o komunalnom redu.

– One se mogu mjeriti u promilima, a smatramo kako one neće dovesti do većeg broja nezaposlenih u Splitu. Naši ugostitelji i hotelijeri stalno ističu kako imaju problem s nedostatkom radne snage, a koji nije u našoj nadležnosti. Ono što mi možemo rješavati zajedničkim snagama su neki problemi splitskog turizma, kao što je struktura gostiju i njihovo ponašanje. Ove godine trebamo donijeti odluku o javnom redu i miru koju će provoditi komunalni redari u suradnji sa zaštitarima. Tako pokušavamo podići standard za goste, ali i same stanovnike. Za proširiti sezonu na cijelu godinu trebamo stvoriti potrebne uvjete – kazao je dogradonačelnik.

Evidentno je da nam je potreban kongresni turizam, mišljenja je Ivošević.

– U budućnosti sam Grad treba biti investitor takvog sadržaja, točnu lokaciju ne možemo navesti, a jedna od ideja je Istočna obala. U toj pred i postsezoni došli bi do gostiju veće platežne moći i koji bi u Split dolazili iz poslovnih razloga – zaključio je.

Ivošević je kazao kako radovi na Žnjanu, kada bi sve bilo idealno, mogu započeti već ovoga ljeta, a ideju o uređenju najveće splitske plaže u dijelovima smatra neprimjerenom. Smatra da je Grad Split odgovoran za gradilište na Žnjanu i kada bi se ljudima dopustilo korištenje dijela plaže oni bi odgovarali za iste u slučaju nekog nesretnog događaja.

– Ovisimo kako će ići postupak javne nabave, hoće li ići postupak žalbe, zapravo ne možemo reći kada će u ovoj godini započeti radovi. To je jedna investicija koja će dugoročno donijeti svima, a kratkoročno nekom iznajmljivaču ove godine smanjiti prihod. Ispred sebe će imati jedno reprezentativno zdanje kakvo se na Jadranu vjerojatno ne postoji – mišljenja je Ivošević. 

Komentirao je kako na neki način apartmani ‘izbacuju’ ljude iz Splita koji svoj život pronalaze u okolnim gradovima i općinama.

– Netko tko svoju nekretninu daje u dugoročni najam on ima veća porezna opterećenja i manju zaradu od onoga tko stan iznajmljuje turistima. Treba naći model jer postoji disproporcija poreznog opterećenja između cjelogodišnjeg najma i apartmana. Trenutno zakoni omogućuju da svatko i poprilično jednostavno može otvoriti apartman, stambene zone se pretvaraju u apartmanska naselja što nije predviđeno GUP-om 2005. godine. Trebamo način da dugoročni najam učinimo atraktivnijim, a Beč je dobar primjer za to – kazao je dogradonačelnik.