Osim što je sastojak koji daje okus mnogim jelima, njezina ozloglašenost i rasprostranjenost povezani su s poboljšanjem cirkulacije krvi, zahvaljujući sposobnosti jačanja krvnih žila čineći ih elastičnijim te pogodujući njihovom širenju.

Antioksidansi koje sadrži pomažu u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, smanjuju kolesterol i štite od moždanog udara, arterioskleroze i rizika od srčanog udara.

Nedavno je otkriveno njezino antikancerogeno svojstvo, posebno u odnosu na rak prostate i zaštitu od raka želuca.

Uvijek djeluje blagotvorno na želudac pomažući zacjeljivanje čira.

Kapsaicin, aktivni sastojak koji joj daje učinak pikantnosti, je hlapljiv, pa kada se čili papričica stavi u usta, ljutina se penje do nepca, nosa i očiju, a topiv je samo u alkoholu i mlijeku.

Dakle za smirivanje gorućeg osjećaja beskorisno je piti vodu. Ovaj princip je koristan i za probavu jer potiče lučenje enzima, pa se hrana kuhana s čili papričicama duže čuva, zbog čega se ovaj začin više koristi u vrućim zemljama.

Također bi pogodovala probavi jer pojačava izlučivanje sluzi i želučanih sokova, kao i crijevnu peristaltiku, izbjegavajući fermentaciju i stvaranje crijevnih plinova, posebno se pokazala učinkovita u tretmanima protiv kandide.

Bogata je vitaminom C koji jača imunološki sustav, vitaminom A koji je dobar za vid, antioksidativnim vitaminom E, antihemoragičnim vitaminom K i vitaminom P koji je vrlo koristan za krvožilni sustav.

Mineralne soli koje sadrži su kalcij, željezo, fosfor i kalij.

Uzgoj je vrlo jednostavan, čak i u teglicama na balkonu. Sije se pred kraj zime držeći teglicu ili teglice dalje od hladnog propuha, a u proljeće se stavlja na otvoreno do sazrijevanja koje nastupa krajem ljeta.

Tada se mogu, na primjer, osušiti i samljeti kako bi se pretvorile u prah i koristile kao začin u kuhinji, piše Novi list.