U stambenim zgradama u Hrvatskoj živi oko 2 milijuna građana. Dio suvlasnika ima problema s održavanjem nekretnine u kojoj žive. Jedan od razloga je neplaćanje pričuve. Zbog toga u nekim dijelovima Hrvatske suvlasnici nekretnina imaju poluprazne blagajne. No plaćanje pričuve nije običan trošak, nego štednja za budućnost vlastitoga stambenog prostora. A ako su blagajne prazne, održavanje nekretnina nije moguće pa stambeni prostor propada. O tim problemima bilo je riječi u emisiji HRT-a Potrošački kod.

O upravljanju i održavanju zgrada govorio je i gost emisije Potrošački kod Tin Bašić s portala Zgradonačenik.hr.

U pripremi je novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji bi trebao pobliže definirati kako da se sustanari organiziraju, koje su im dužnosti te na koji način mogu i smiju raspolagati zajedničkim dijelovima nekretnine. Ono što će biti ključno za stanare je obveza osiguranja zgrade, jasnija pravila što moraju raditi upravitelji i predstavnici suvlasnika te tko će plaćati novčanu kaznu za neodrađeni posao. 

Nikola Jarak predstavnik je suvlasnika zgrade od 14 katova u Rijeci. Svi redovito plaćaju pričuvu, no, kaže, to je nedovoljno s obzirom na to da su popravci na zgradi skupi i zahtjevni.

Suvlasnici imaju pravo i obvezu plaćati pričuvu. To je ulaganje u vlastitu nekretninu. Iz te zajedničke i strogo namjenske imovine svih suvlasnika, dio novca ide upravitelju i predstavniku suvlasnika te dalje za osiguranje zgrade, stubišnu struju, održavanje dizala, protupožarnu zaštitu i mnoge sanacije. U Rijeci na iznos pričuve najviše utječe energetska obnova zgrada.

– Pričuvu smo naravno podigli s 3,7 na 6,29 kuna. Relativno velik skok, ali na sreću mi smo doveli energetsku učinkovitost u onoj skali na A+, a bili smo na D. Prema tome ta mjera je itekako važna za vrijednost zgrade – objasnio je Mladen Priskić, predstavnik suvlasnika u Rijeci.

Hrvatska bi uskoro trebala dobiti novi zakon o upravljanju zgradama i njihovu održavanju. Njime bi se trebala definirati visina pričuve koja je sada 1,52 lipe po četvornom metru, a trebala bi biti 3,02 kuna.

Novim zakonom trebale bi se odrediti i ovlasti upravitelja kao osobe koja operativno upravlja zgradom.

Zakon bi trebao urediti na koji se način sustanari organiziraju i koje su im dužnosti te kako mogu i smiju raspolagati zajedničkim dijelovima nekretnine. Treba se jasno definirati i izbor predstavnika stanara.

Riječ je o europskim standardima koji će bolje štititi kvalitetu stambenog fonda osiguravajući neometano korištenje privatne imovine.

Za razliku od Hrvatske, velik broj članica Europske unije ima zadovoljavajuće uređenu problematiku stanovanja te napredniju kulturu stanovanja. U nekima je pravo na stanovanje ustavna kategorija ili je regulirano posebnim zakonima.

Tin Bašić govorio je također što donosi novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji je u pripremi.

Funkcioniranje zgrada često ovisi o samovolji pojedinaca. A problemi su brojni: od neplaćanja pričuve, nepostojanja stubišne rasvjete, neispravnih dimnjaka, oronulih fasada, preuređenja stanova bez tehničke kontrole i općenito neulaganja u zgrade koje su nerijetko stare i više od sto godina.

Evo što kažu građani o održavanju zgrade u kojoj žive.

O problemima starih zgrada, jer je broj novih i starih neujednačen, mišljenje je dao i Bašić. Smatra da je problem u neodržavanju zgrada, odnosno u nedovoljno dobrom održavanju starih zgrada.