Kako bi se jačala svijest o uzmorskim prostorima kao
najvažnijim razvojnim resursima te o vrijednosti i značaju ukupne pomorske
baštine na uzmorskim prostorima Kaštela, Šolte, Hvara, Brača i cijele
Splitsko-dalmatinske županije, a posebno kako bi se jačala svijest o potrebi za
kvalitetnijim korištenjem spoznaja kako su Kaštela i Splitsko-dalmatinska
županija pradomovina Zinfandela, a Crljenak kaštelanski njegov direktni predak,
Klaster za održivi razvoj Zora priredio je Zin Island Route. Morskim putima o’
Crljenka (i rođaka – Dobričića i Plavca) proteklog su tjedna krenuli mediji,
vinari, turistički djelatnici…

Prvi dan – Šolta

U srijedu ujutro 15-ak ‘zaljubljenika’ u Crljenak uputilo se
na trodnevnu plovidbu dvama brodovima iz Marine Kaštela uz organizatora Srećka Radnića.

Prva stanica bila je Stomorska na otoku Šolti. Prije
razgledavanja destinacije, dobrodošlicu su gostima ondje
poželjeli načelnik Nikola Cecić-Karuzić
te Duje Sinovčić iz Turističke
zajednice.

Cecić-Karuzić istaknuo je tom prigodom da svi putevi vode na
Šoltu kako prije tako i ubuduće, i to po pitanju vina, po pitanju ulja, ali i
po pitanju turizma, pogotovo nautičkog.

‘To pokazuje i dobra turistička sezona, koja je itekako
produžena. Crljenak i naš Dobričić roditelji su Plavca malog. Prema tome, ne
možete Šoltu mimoići’, kazao je.

Poručio je kako bi se suradnja među našim vinarima trebala
podignuti na jednu još višu razinu.

‘Treba postati tradicija i, ono što je najvažnije, potrebno
je da se Crljenak, Dobričić i Plavac mali nađu na stolovima dalmatinskih,
šoltanskih, bračkih, hvarskih, viških ugostitelja te da našim gostima ponudimo
ono najbolje što imamo’, zaključio je domaćin.

Drugi dan – Hvar

Po obilasku Šolte putovanje je nastavljeno plovidbom prema
Starom Gradu. Za četvrtak je ondje bio zakazan bio sastanak s ravnateljem Javne
ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem Vinkom Tarbuškovićem. Tarbušković je goste upoznao s nizom
povijesnih i arheoloških lokaliteta, kao i lokalni vodič kasnije, a u konačnici
i sa Starogradskim poljem.

‘Mislim da se sve više ulaže u kvalitetu što se tiče dobre
spize i dobre kapljice. Možda je ova priča o kaštelanskom Crljenku najbolji
primjer. Što se tiče Starogradskog polja, na njemu rade mladi vinari od 25 pa
do 50 godina – i proizvode kvalitetno vino. K tome, brojne su manifestacije
koje veličaju upravo autentično, autohtono hvarsko vino’, istaknuo je ovom
prigodom.

Kaštelane je dočekao i Kaštelanin koji boravi u Starom Gradu
– dominikanac fra Ante Kazotti.
Mladi fratar priredio je sugrađanima obilazak samostanskog vinograda i
degustaciju vina Dominikanac.

Ni direktorica starogradske Turističke zajednice Žaneta Roić nije krila oduševljenje ovom
vinskom turom.  

‘U posezoni se otvara ova priča povezivanja kopna i otoka.
Odnosno, vraćamo se u prošlost, povezujemo korijene Crljenka iz Kaštela s
njegovim rođacima ovdje na Hvaru, ponajprije s Plavcem malim koji je naša
vrhunska sorta i jedan od najboljih naših proizvoda u vinarstvu.

Destinaciju ponajprije nastojimo razvijati u smislu
podizanja kvalitete, pri čemu imamo jako dobru podršku naših vinara koji iz
godine u godinu pospješuju proizvodnju, a sve u cilju očuvanja onog izvornog,
onog najboljeg što otok ima. Sve to doprinosi i privlačenju gostiju u posezoni
i predsezoni’, naglasila je Roić.

Treći dan – Brač

Petak, posljednji dan putovanja, bio je rezerviran za posjet
Bolu na Braču, u prvom redu tamošnjoj prvoj dalmatinskoj vinarskoj zadruzi
osnovanoj 1903. godine. Uz razgledavanje znamenitosti, nezaobilazno je pritom
bilo kušanje vrhunskih vina – Stinina Crljenka, Plavca malog i Pošipa.

Domaćini – direktor Turističke zajednice općine Bol Ante Trutanić i ravnateljica Centra za
kulturu Bol Ivana Bošković – također
su pozdravili organizaciju ove vinske ture te izrazili nadu kako će postati
tradicionalna jer, smatraju, može donijeti višestruku korist svima uključenima.

Novi turistički
proizvod

‘Uspjeli smo u našem naumu, ljudi kod kojih smo došli –
načelnici, voditelji turističkih zajednica, gradonačelnici – pozitivno su
odgovorili na našu ideju, imali su razumijevanja za nju te izrazili želju da je
s nama razvijaju i dalje’, istaknuo je organizator Srećko Radnić.

Kazao je kako je ideja bila promovirati priču o Crljenku da
bi svi osvijestili potrebu za jačanjem kako njegove prepoznatljivosti tako i
naših prostora s kojih je potekao. Ujedno je ukazao na važnost popularizacije
tradicijske baštine koja itekako uključuje enogastro baštinu, storytelling…

‘Nisu samo zgrade dio baštine. Iza njih su vino, hrana,
priča o Miljenku i Dobrili… Sve te priče trebamo pričati, sve vrste baštine s
ovih naših uzmorskih prostora želimo popularizirati, a inicijacija je za to sve
skupa – priča o Crljenku’, zaključio je.

Dodajmo i da je tradicionalna hrana također obilježila
Morske pute o’ Crljenka. Kuhar Leše
u brodskoj je kuhinji pripremao niz kaštelanskih, odnosno dalmatinskih delicija
kao što su to neizostavni sipa i bob.

I direktorica kaštelanske Turističke zajednice Nada Maršić, uz užitak sudjelovanja u
vinskoj turi, podcrtala je i više nego pozitivne reakcije domaćina.

‘Cijela ova inicijativa zapravo je lijepa turistička priča –
riječ je o novom turističkom proizvodu koji, osim jedrenja i obilaska naših
otoka brodom, nudi i doživljaj gastronomije, odnosno izvornih autohtonih vina s
pojedinih otoka. Svi su domaćini lijepo prihvatili ideju o širenju priče o
Crljenku, odnosno širenju priče o našoj tipičnoj gastronomiji i enologiji.
Razmijenili smo iskustva i ideje, a iz razgovora je više nego očito da će se
suradnja realizirati i u narednim godinama. Zajednički nastup na našim
turističkim tržištima daje dodatnu snagu i sinergiju cijelom proizvodu.

Čini nam se da bi to u budućnosti mogao biti atraktivan
proizvod za nautičare, a i za one kojima je na prvom mjestu gastronomija. Ovaj
način dolaska na lokalitete, odnosno na naše otoke, više je nego zanimljiv. Svi
znamo, a to kažu i statistike, da nautički turizam prvi počinje i zadnji
završava. Na našim otocima možemo se uvjeriti da je zapravo još uvijek jako
puno gostiju, posebice nautičara. Cijeloj ovoj priči to daje vjerodostojnost i
dodatnu dimenziju te izvrsne osnove za daljnji razvoj’, iznijela je Maršić.

Rezimiramo li dojmove organizatora i sudionika te povratne
informacije ‘s terena’, evidentno je da je ovaj novi svojevrsni turistički
proizvod itekako perspektivan.