Kako bi se jačala svijest o potrebi za kvalitetnijim korištenjem spoznaja kako su Kaštela i Splitsko-dalmatinska županija pradomovina Zinfandela, a Crljenak kaštelanski njegov direktni predak, Klaster Zora priredio je Zin Island Route. Morskim putima o’ Crljenka – od Marine Kaštela, preko Stomorske na Šolti i Staroga Grada na Hvaru, do Bola na Braču – krenula je, među ostalima, i direktorica Turističke zajednice grada Kaštela Nada Maršić. 

Crljenak postavio Kaštela u centar događanja

Po završetku trodnevnog putovanja izrazila je zadovoljstvo Morskim putima o’ Crljenka, prvi put organiziranima na ovakav način. 

‘Želja nam je zapravo bila da povežemo Crljenak i njegove rođake, odnosno određene sorte crnih vina po našim susjednim otocima – Šolti, Hvaru i Braču. Cijela je priča krenula iz Kaštela. Crljenak je, naime, iz Kaštela, a otkriće da je on stariji brat ili predak poznatog američkog Zinfandela naš je grad stavilo u centar događanja vezanih uz to vino i njegove rođake’, istaknula je Maršić.

‘Zajednički nastup na našim turističkim tržištima daje dodatnu snagu proizvodu’

Uz užitak sudjelovanja u projektu, direktorica kaštelanske Turističke zajednice podcrtala je i itekako pozitivne reakcije ‘na terenu’, prilikom susreta s tamošnjim direktorima turističkih zajednica, Centra za kulturu itd.

‘Cijela naša destinacija i cijela ova inicijativa zapravo je lijepa turistička priča – riječ je o novom turističkom proizvodu koji, osim jedrenja i obilaska naših otoka brodom, nudi i doživljaj gastronomije, odnosno izvornih autohtonih vina s pojedinih otoka. Iako smo svi mi dobro upoznati s poviješću i ljepotama naših otoka, svim lokalitetima, sve je ovo za nas bio izuzetan doživljaj  – uključujući Šoltu, zatim Stari Grad na Hvaru i finalno Brač. 

Svi su domaćini lijepo prihvatili ideju o širenju priče o Crljenku, odnosno širenju priče o našoj tipičnoj gastronomiji i enologiji. Razmijenili smo iskustva i ideje, a iz razgovora je više nego očito da će se suradnja realizirati i u narednim godinama – svi su izuzetno zainteresirani. Zajednički nastup na našim turističkim tržištima daje dodatnu snagu i sinergiju cijelom proizvodu.

Čini nam se da bi to u budućnosti mogao biti atraktivan proizvod za nautičare, a i za one kojima je na prvom mjestu gastronomija. Ovaj način dolaska na lokalitete, odnosno na naše otoke, više je nego zanimljiv. Svi znamo, a to kažu i statistike, da nautički turizam prvi počinje i zadnji završava. Na našim otocima možemo se uvjeriti da je zapravo još uvijek jako puno gostiju, posebice nautičara. Cijeloj ovoj priči to daje vjerodostojnost i dodatnu dimenziju te izvrsne osnove za daljnji razvoj’, iznijela je.

‘Srpanj i kolovoz puni su nam sami od sebe, za ostalo se trebamo dodatno potruditi’

Prva žena kaštelanskog turizma smatra kako trebamo biti iskreni i reći da više od 50 posto gostiju u Hrvatsku, pa tako i u Kaštela, dolazi radi sunca i mora te da su nam praktički srpanj i kolovoz iz tog razloga puni sami od sebe. Međutim napomenula je kako se za privlačenje gostiju prije i poslije ‘špice’ sezone trebamo dodatno potruditi. 

‘Trebamo imati dodatnu ponudu u predsezoni i posezoni. Puno naših destinacija radi puno aktivnosti, a vezane su uz nautički turizam, gastronomiju, enologiju, kulturni turizam i, naravno, uz aktivni odmor – planinarenje, bicikliranje, škraping, penjanje i slično  – što goste privlači tijekom cijele godine. Kad se to skombinira s izvrsnom gastronomijom u svim dijelovima Hrvatske, a govorimo o mediteranskoj prehrani, domaćim proizvodima, autohtonim jelima i pićima – sada podcrtavamo kaštelanski Crljenak, no svaka naša regija ima izvrsna vina kojima se može – cijela naša priča razvija se oko cjelogodišnjeg turizma i prepoznatljivosti svake naše destinacije po nečemu posebnom’, tvrdi.

‘Kaštela su izvrsna destinacija za cjelogodišnji turizam’

Kaštela su, kako njihov naziv govori, formirana oko kaštela, odnosno utvrda, dvoraca te su po njima prepoznatljivi, no Nada Maršić napomenula je kako im je želja da se prepoznaju i po kaštelanskoj ljubavnoj priči o Miljenku i Dobrili, po Crljenku, po gastronomiji, po nautičkom turizmu i Marini Kaštela, ali isto tako i po aktivnom odmoru, kulturi, odnosno kulturnim događanjima i zabavi ljeti, a i tijekom cijele godine. 

‘Izvrsno smo povezani s cijelim svijetom preko zračne luke, a i preko autoputa, okruženi smo UNESCO-vim gradovima Splitom i Trogirom, pa sve to daje jednu dodatnu mogućnost Kaštelima. Ona imaju izvanrednu dugačku rivu, 27 plaža koje se održavaju i na dnevnoj bazi čiste, prekrasne zelene površine, predivan biblijski vrt, jedinstven u Europi, Botanički vrt Osnovne škole Ostrog, Kozjak, crkvicu na padinama Kozjaka. Čini nam se da smo izvrsna destinacija za cjelogodišnji turizam, dakako i za odmorišni, ljetni turizam te da nas svakako vrijedi posjetiti. Iz Kaštela je zaista jednostavno posjetiti i sve okolne gradove, a u konačnici se vratiti ovdje gdje je mirnije, manja je gužva na ulicama i trgovima u odnosu na Split i Trogir. Nakon posjeta tim gradovima naši gosti mogu uživati na našim plažama, u večernjim druženjima i noćnim izlascima kako u našim ugostiteljskim objektima tako i na događanjima različitih vrsta’, navela je direktorica Maršić.

Brojna događanja u Kaštelima i izvan ‘špice’ sezone

Ovom prigodom pozvala je sve goste da prate objave Turističke zajednice grada Kaštela na službenim web stranicama i društvenim mrežama, ali isto tako i da prate kaštelanske udruge i klubove koje organiziraju specijalna događanja. Navela je zatim niz primjera tamošnjih napora za produljenje turističke sezone. 

‘Recimo, Marina Kaštela vezana je uz nautički turizam pa organizira razna događanja za razne uzrasne kategorije. Tu je i niz naših sportskih klubova s turnirima i drugim aktivnostima tijekom cijele godine. Zaista imamo sreće da imamo jako veliki broj udruga u Kaštelima. Prije par godina je Turistička zajednica grada Kaštela i tada Rera, a kasnije Klaster Zora, počela raditi na projektu Kreativnog proljeća – riječ je o sedam tematskih tjedana posvećenih raznim temama – od gastronomije, preko aktivnog odmora, obilaska Kaštela brodom, biciklima ili na neki drugi način, do glazbenog sadržaja. Tematski tjedni kroz proljeće naslanjaju se na Kaštelansko ljeto koje traje više od dva mjeseca s već prepoznatljivim istaknutim događanjima koja kreću već od polovice lipnja Lovestock festivalom koji je pak vezan uz Miljenka i Dobrilu i našu priču o gradu ljubavi. Od ove godine ponovno su nam se vratile i pučke fešte što je vrlo atraktivno i što realiziraju naše udruge u svim kaštelanskim mjestima. Tu su dakako i Večeri dalmatinske pisme, različiti klapski festivali i festivali kulturno-umjetničkih društava. Spomenimo i nekoliko dana posvećenih legendi o Miljenku i Dobrili, Festival šalše i salse, večeri arija, večeri jazza. Nakon ljeta krećemo s Jeseni u Kaštelima, pokrenuli smo sad već tradicionalne Pute o’ Crljenka koji se održavaju listopadu, Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Slijedi nam Kiparsko-slikarska kolonija kraj stare masline, u okviru koje će sudjelovati eminentni kipari, učenici sa svojim radovima i proizvodima, dok se istovremeno na tom lokalitetu priprema i određeni kulturno-zabavni program. U studenom je, nadalje, Zinfest, s kojim smo lani krenuli. Zatim kreće Advent u Kaštelima koji traje pet tjedana. Cijelu godinu imamo različita, jako posjećena događanja. Čini nam se da u tom smjeru treba i ići. 

Ovo je Mjesec hrvatskog turizma, pa je pokrenuta i priča o tradicionalnim marendama, što je u Kaštelima zaista tradicionalno. Naši restorani koji rade cijelu godinu, njih 10-ak, oduvijek pak imaju marendu u svojoj ponudi. Stalno, naime, promoviraju tradicionalne marende s tradicionalnim jelima – od pašticade, preko biža s janjetinom, sipe i boba, peke, do bakalara na bilo petkom, brujeta od raznih vrsta ribe…’, nabrojala je.

Impresivne turističke brojke u 2022.

Kaštela se, kao i brojne druge hrvatske destinacije, mogu pohvaliti impresivnim brojkama u turizmu u prvih devet mjeseci 2022.

‘Što se tiče noćenja, za jedan ih je posto više nego 2019. na koju se svi referiramo, dok je dolazaka osam posto manje. To pak znači da gosti dulje zadržavaju na destinaciji. Što se tiče nautičkog turizma, brojke su za četiri, pet posto bolje u odnosu na prošlu godinu koja je isto tako bila izvrsna. U svim se segmentima tako može reći da Kaštela bilježe povećanje. S obzirom na informacije Hrvatske gospodarske komore s kojima raspolažemo, po pitanju prometa i broja izdanih računa bilježimo puno veći postotak povećanja nego je to u broju noćenja i dolazaka’, kazala nam je direktorica Turističke zajednice grada Kaštela Nada Maršić.

Dijelom se to može povezati s porastom cijena, ali…

‘Mi koji živimo u Kaštelima možemo se uvjeriti da su restorani i kafići puni, ne može se naći slobodno mjesto u večernjim satima. A i u trgovinama je porast u prometu, što je vezano uz goste u privatnom smještaju, kojih je ovdje više od 90 posto’, zaključila je.