Kako bi se jačala svijest o uzmorskim prostorima kao najvažnijim razvojnim resursima te o vrijednosti i značaju ukupne pomorske baštine na uzmorskim prostorima Kaštela, Šolte, Hvara, Brača i cijele Splitsko-dalmatinske županije, a posebno kako bi se jačala svijest o potrebi za kvalitetnijim korištenjem spoznaja kako su Kaštela i Splitsko-dalmatinska županija pradomovina Zinfandela, a Crljenak kaštelanski njegov direktni predak, Klaster Zora priredio je ZIN ISLAND ROUTE. Put Crljenka i rođaka krenuo je u Kaštelima, a prva je stanica bila Stomorska na otoku Šolti, gdje je jedan od domaćina bio tamošnji načelnik Nikola Cecić-Karuzić.

‘Suradnja među vinarima treba postati tradicija’

Morski puti o’ Crljenka stigli su tako do Dobričića. No Cecić Karuzić istaknuo je da svi vode na Šoltu.

‘Vodili su i pije pa će voditi i ubuduće – po pitanju vina, po pitanju ulja, ali i po pitanju turizma, pogotovo nautičkog. To pokazuje i dobra turistička sezona, koja je itekako produžena. Crljenak i naš Dobričić roditelji su Plavca malog. Prema tome, ne možete Šoltu mimoići’, kazao je.

‘Svoja vina trebamo nuditi u svojim restoranima’

Napomenuo je da su se na južnoj strani otoka podignuli veliki nasadi vinograda, a ujedno je naglasio kako bi se suradnja među našim vinarima trebala podignuti na jednu još višu razinu.

‘Treba postati tradicija i, ono što je najvažnije, potrebno je da se Crljenak, Dobričić i Plavac mali nađu na stolovima dalmatinskih, šoltanskih, bračkih, hvarskih, viških ugostitelja te da našim gostima ponudimo ono najbolje što imamo. Tako trebamo promovirati ono što imamo, a što je, rekao bih, vrhunske kvalitete.

Pokazali smo i vinom i uljem da osvajamo medalje na svjetskim medaljama. Međutim nama kao proizvođačima najbolje što se može dogoditi jest da ih nudimo na svojem pragu, u svojim kušaonama, u svojim restoranima, da gostima koji stižu na otok ostanu u pamćenju’, smatra načelnik.

‘Stranac neće odnijeti vinograde’

Izrazio je zadovoljstvo što se, osobito na Šolti, sve više ulaže u poljoprivredu. Pritom je ‘umirio’ sve one skeptične oko stranaca koji ovdje ulažu.

‘Stranac neće odnijeti vinograde koji su posađeni, ni masline neće odnijeti. Otvaraju se neka nova radna mjesta, smanjuje se mogućnost požara zapuštenog zemljišta, povećavaju se prihodi, i to ne samo onima koji su na Šolti. Podiže se standard, kvaliteta življenja. 

Zato i je Šolta u zadnjih deset godina prva u Hrvatskoj po povećanju broja stanovnika, a ne radi se samo o starijim ljudima. Naime, za 33 posto povećan je broj djece u školi. Imamo novi vrtić, nove jaslice – i moramo ga širiti jer nam fali kapaciteta. To je dovoljna poruka’, iznio je Cecić-Karuzić.

‘Ne možemo se svi baviti trgovinom, treba i proizvoditi’

Nadalje je naglasio kako u Hrvatskoj fali proizvodnje, odnosno kako je potrebno stvarati nove vrijednosti.

‘Ne možemo se svi baviti trgovinom, treba nešto i proizvoditi, a pogotovo kad su u pitanju poljoprivreda, gastronomija, ponuda koju možemo dobro prodati i naplatiti, što smo dokazali kroz ulje i vino. I ovim putevi od Kaštela, preko Šolte i Hvara, do Brača trebali bi postati tradicija. Volio bih da se iduće godine ponovno ovdje nađemo i da napravimo reprezentativnu manifestaciju za šire mase jer će ta promocija sigurno ostati zapamćena. Svi koji probaju vino odnijet će ga kao suvenir, kao uspomenu s našega otoka, što je jedna velika reklama’, smatra.

Nikola Cecić-Karuzić ujedno je potvrdio svoj dolazak, odnosno dolazak predstavnika Općine Šolta i Turističke zajednice, na novo izdanje Festivala Crljenka i rođaka – ZINFEST 2022., planirano u studenom u Marini Kaštela.