Europski sud za ljudska prava objavio je dvije presude u kojima je utvrdio povrede prava na mirno uživanje vlasništva (čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) podnositeljima, vlasnicima  stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, priopćeno je iz Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Podnositelji su pred hrvatskim sudovima pokrenuli građanske postupke tražeći iseljenje zaštićenih najmoprimaca iz njihovih stanova u Splitu (podnositelji Arambašin) i u Zagrebu (podnositeljica Hegediš). Hrvatski sudovi odbili su njihove tužbe za iseljenje zaštićenih najmoprimaca.

Europski sud ponovio je da povreda Konvencije proizlazi iz samog hrvatskog zakonodavstva, kao što je to već utvrdio u više presuda u odnosu na Hrvatsku (Statileo, Skelin-Hrvoj, Đuričić), pa podnositelji nisu mogli učinkovito pobijati visinu zaštićene najamnine pred hrvatskim sudovima ili vratiti u posjed svoje stanove.

Zamijetio je da su hrvatski sudovi recentno razvili praksu da vlasnici stanova mogu tražiti isplatu razlike između visine tržišne i zaštićene najamnine u građanskim postupcima pred hrvatskim sudovima. Međutim, nova sudska praksa ustalila se tek nakon što su podnositelji podnijeli zahtjev Europskom sudu, pa im nije koristila.

Stoga je podnositeljima Arambašin, koji su tražili naknadu materijalne štete, Europski sud zajednički dosudio 106. 200,00 eura na ime razlike između zaštićene i odgovarajuće najamnine, kao i naknadu nematerijalne štete i troškova postupka u iznosu od 13.340,00 eura.

Podnositeljici Hegediš dosudio je naknadu za nematerijalnu štetu u iznosu od 5.000,00 eura.